0

Sezona puna minusa

Pred početak glavne sezone sve upućuje na to da će najbolje proći kampovi jer nemaju konkurenciju na tržištu okruženja, kao i kvalitetniji privatni smještaj koji ima lojalne goste. Hoteli će izgubiti, a teritorijalno će jug proći lošije od sjevera. Putničke agencije pune su primjedbi na hotelijere jer drže cijene, a hotelijeri tumače kako im snižavanje cijena ove sezone ne bi pomoglo, ali bi im jako naštetilo u budućnosti. Svi se ipak slažu u jednom - sezona će biti lošija za oko 20 posto

Piše Edita Vlahović Žuvela

Ovoljetna sezona bit će loša jer u uvjetima krize i oskudne hrvatske ponude na razini  “sunca i mora” teško da može biti drukčije. Horvath Consulting Zagreb prognozirao je 10-15 posto pada fizičkog prometa i 5-10 posto nižih prosječno ostvarenih cijena. Miroslav Dragičević, stariji partner u toj konzultantskoj kući, računa da to daje raspon mogućeg pada prihoda od 15 posto u najboljoj varijanti do 25 posto u najcrnjoj. “Vjerojatno se najcrnja varijanta neće dogoditi, ali niti ona povoljnija. Bit će negdje između, a to je ipak značajan gubitak”, veli Dragičević i dodaje kako će drugi proći vjerojatno i gore, posebno udaljenije odmorišne destinacije, neovisno o subvencijama država i sniženim cijenama.

To da će drugi proći još i lošije slaba je utjeha za zemlju koja se nada da ekonomska i socijalna kriza ipak neće biti tako strašna samo ako uspije sezona i u sustav ulije oko sedam milijardi eura.

Na tragu Dragičevićevih prognoza su i očekivanja lanca Bluesun Hotela. Ivana Andabak, direktorica prodaje tog hotelskog lanca, kazala nam je kako njihove procjene govore o 15 posto lošijim prihodima i popunjenosti u odnosu na prošlu godinu.

Pad nakon dugo vremena

“Očito je da ćemo ove sezone nakon dugo vremena opet zabilježiti pad, kako u broju noćenja tako i u prihodima. Istina je da booking ove godine ide sporije, ali taj trend kasnijeg bookiranja prisutan je zadnjih nekoliko godina. Ove godine je dodatno pojačan krizom, odnosno neizvjesnosti vezane uz zaposlenje i prihode s kojom se suočavaju naši gosti. Predsezona i jesen su nam dobro popunjeni, dok konkretnije rezervacije za glavnu sezonu tek očekujemo“, kaže Andabak.

I u toj kući, kao i u još nekim velikima koje smo kontaktirali (Istraturist i Jadranski luksuzni hoteli) nisu se odazvali na apel Udruge hrvatskih putničkih agencija iz ožujka ove godine kojim je ta udruga pozvala hotelijere da snize cijene. Objašnjenja koja smo dobili iz navedene tri velike hotelske kuće na tragu su iste poslovne logike. Andabak kaže da nisu puno mijenjali cijene, niti to namjeravaju. Objašnjava da Bluesun Hotels za ovu sezonu nisu završili neke značajnije investicije, pa nisu imali ni razloga za promjenu cijena. Njih su, kaže, korigirali tek redovito, uvećavajući ih tek toliko da anuliraju porast troškova i inflaciju.

“Cijene ne namjeravamo redefinirati jer se pokazalo da u ovim uvjetima tržište ne reagira na takve promjene u cijeni, odnosno 10-20 posto niža cijena sigurno nam neće povećati popunjenost, dok bi nam u marketinškom smislu posljedice od toga bile veće i nepovoljne“, tvrdi Andabak.

Visoka kategorija poskupljuje

Danijela Mihalić iz Korporativnih komunikacija JLH-a kaže kako Jadranski luksuzni hoteli tijekom ovogodišnje sezone nisu išli na linearno smanjenje cijena jer bi to, ocjenjuju, dugoročno štetilo ne samo hotelima grupacije JLH nego i cijeloj dubrovačkoj destinaciji. Međutim, ovisno o trenutačnim popunjenostima hotela i terminima, lansirali su određeni broj promotivnih akcija.  

“Prateći situaciju na svjetskom turističkom tržištu, posebno u zemljama konkurentima, JLH su i dalje vrlo oprezni i oko fiksiranja cijena za 2010. godinu, zato što uslijed krize i neizvjesnosti u poslovanju više nije moguće primijeniti uobičajene parametre za izračun fiksne cijene poput mjesečne produkcije pojedinog partnera jer je istu gotovo nemoguće prognozirati“, objašnjava Mihalić. Dodaje da će se i u idućoj godini fokusirati na politiku dodatnih vrijednosti koju će prilagođavati pojedinim segmentima i tržištima. Ključ je, smatraju u JLH-u, visoka razina kvalitete usluge i prave vrijednosti za novac.

Ni u Istraturistu ne podržavaju linearno snižavanje cijena. Predsjednica Uprave Gordana Tomičić kazala nam je da potrebne korekcije cijena provode selektivno putem kratkoročnih akcija i posebnih popusta za određene termine i izabrane objekte. Osim toga tvrdi da su tjedni ulazi bookinga trenutačno zadovoljavajući, a podsjeća i na to da je povećanje cijena i cjelokupno ugovaranje za tekuću godinu zaključeno lani. U odnosu na prošlu godinu Istraturist je u većini hotela i turističkih naselja cijene uskladio sa stopom inflacije u zapadnoeuropskim zemljama. Iznimka je hotel Sol Coral u kojemu je prosječna cijena porasla za 20 posto nakon prošlogodišnjeg ulaganja u novu kongresnu dvoranu i wellness-centar.

Zaustavljene investicije

Gordana Tomičić tvrdi da je trenutačno teško realno procijeniti indeks pada broja gostiju i prihoda s obzirom na izuzetno promjenjivu situaciju na tržištu.

“Kretanje turističkog prometa značajno će ovisiti o last minute rezervacijama s obzirom na odgođeni booking i povećanu ponudu raspoloživih kapaciteta na internacionalnom tržištu. Popunjenost će određivati u prvom redu atraktivna cijena usluge i destinacija“, kazala nam je Tomičić i dodala kako je u ovom trenutku popunjenost smještajnih kapaciteta Istraturista na razini 2007. godine koja je ipak bila nešto lošija od prošle. U prvom kvartalu ove godine ta je kuća poslovala samo s dva hotela koji su prilagođeni uvjetima cjelogodišnjeg poslovanja. U navedenom razdoblju ostvarili su manje noćenja u odnosu na prošlu godinu. Pad noćenja i prihoda uzrokovan je drukčijim rasporedom blagdana, ali i utjecajem globalne ekonomske krize čije se posljedice očituju u smanjenoj turističkoj potražnji na svim emitivnim tržištima. U Istraturistu su posebno pogođeni padom na za njih veoma značajnom ruskom i skandinavskom tržištu.

“Međutim, zbog kvalitetnog upravljanja troškovima, ostvarena dobit iz poslovnih aktivnosti je na razini prošle godine“, veli Tomičić.

U dubrovačkim Jadranskim luksuznim hotelima tvrde pak da su ostvareni prihodi u prvom kvartalu na prošlogodišnjoj razini. Ali, Mihalić napominje kako je riječ o neusporedivom razdoblju s obzirom na to da je većinom riječ o leisure tržištu čiji se najveći broj dolazaka očekuje upravo tijekom glavne turističke sezone. Jadranski luksuzni hoteli na vrijeme su, kaže Mihalić, prepoznali razmjere svjetske ekonomske krize te su još u studenome prošle godine uveli interventne mjere i, zbog gospodarske neizvjesnosti, obustavu svih većih investicija. To se prije svega odnosi na obnovu Hotela Kompas koja je bila najavljena za početak ove godine.

Last minute raste, agencije nezadovoljne

“Teško je uspoređivati rezultate samo za prvi kvartal jer se većina hotela otvara oko Uskrsa koji je prošle godine bio u ožujku, a ove tek sredinom travnja, pa to bitno utječe na rezultate s početka godine. Tako da smo u prvom kvartalu ostvarili 6 posto više noćenja od planiranog, ali 30 posto manje negoli prošle godine“, kazala nam je Ivana Andabak iz Bluesun Hotela.

Iako je i prošlih godina bio pojačan trend last minute rezervacija i “odgođenog bookinga“ kod turoperatora, ove se “krizne“ godine taj trend primjećuje još više. Mihalić primjećuje da trend last minute rezervacija raste iz mjeseca u mjesec, a evidentan je značajan porast krajem svibnja i početkom lipnja za rezervacije u lipnju. Kaže da je to svakako ohrabrujući podatak uoči sezone. O tome kakva će ona zapravo biti Mihalić ne želi prognozirati jer je to, primjećuje, u ovom trenutku zbog globalnih poremećaja na tržištu vrlo teško.

“S obzirom na informacije koje imamo s tržišta koja gravitiraju destinaciji Dubrovnik, veliki broj last minute rezervacija u svim segmentima i kanalima prodaje značajno otežava prognoziranje fizičkog prometa i samih prihoda. No, i dalje ohrabruje činjenica da je interes na tržištu za destinacijom i hotelima na razini prethodnih godina“, kaže Mihalić.

Sa svakim danom koji daje za pravo predviđanjima o velikom padu bookinga (procjene s početka lipnja govorile su o 20-30 posto) napetost između putničkih agencija i hotelijera sve više raste. Službeni stav Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA-e) o reakciji hotelskih kuća na njihov apel nismo dobili, ali su nas u neslužbenim razgovorima uvjeravali kako je politika hotelijera sasvim pogrešna. U agencijama smatraju da hotelijeri ruše cijeli promet nerealno visokim cijenama i da se uopće ne prilagođavaju trendovima na svjetskom tržištu i konkurentima. Hotelijerima zamjeraju i to što sve češće kapacitete prodaju direktno preko interneta, a ne posredstvom agencija. U UHPA-u objašnjavaju kako je riječ o riskantnim potezima jer će, tvrde, turist koji je uplatio aranžman preko agencije sigurno doći zato što bi u suprotnome izgubio novac, a onaj koji je rezervirao sobu direktno preko interneta lako može odustati samo ako vidi da je vremenska prognoza loša. I na kraju, u agencijama tvrde kako bi hoteli i lokalna samouprava više trebali uložiti u dodatno oglašavanje za posebnu ponudu, “ali to je trošak koji oni nisu spremni podnijeti“.

Kanibalizacija cijena

Turistički konzultant Dragičević smatra, međutim, kako je dobra odluka da se ne smanjuju cijene jer bi šteta, napominje, bila dvostruka. Dragičević kaže da će ionako doći manje turista koji će manje trošiti, a oficijelnim smanjivanjem cijena bi samo gubili neku buduću utrku. Do snižavanja cijena će ipak doći, i to do takvog da Dragičević rabi pojam “kanibalizacija“.

“Kad imate razbijene igrače koji nisu cjenovno kartelizirani, kad nemate do kraja izgrađene sustave upravljanja prihodima u našim kompanijama i konačno kad imate krizu putovanja s prebacivanjem odluka na model last minute, onda je kanibalizacija cijena prirodna. Ona se uglavnom događa ispod stola putem tzv. filer businessa i nju nije moguće zaustaviti. Posebno u situaciji kad se vrijeme glavne sezone bliži, a nerealizirani booking je 20-30 posto manji negoli u isto vrijeme prošle godine. Sad je pitanje umijeća da li igrati na kartu individualaca koji moraju u nekoj mjeri doći ili se prije toga osigurati s jeftinijim businessom. Nažalost, nije moguće ovdje ništa uraditi, riječ je o odgovornosti tvrtki, a tek će se na kraju sezone zbrajati rezultati”, kaže Dragičević.

Začudo, prema Ministarstvu turizma i aktualnom ministru Damiru Bajsu naši sugovornici nisu bili preoštri. Dragičević veli da je Ministarstvo na krizu počelo reagirati vrlo brzo kad je počelo s akcijama tzv. kooperativnog oglašavanja i planom pojačanog marketinga. Prema njegovoj ocjeni to je zapravo sve što je Ministarstvo moglo učiniti, pogotovo u sadašnjem poslovnom modelu turizma u kojemu oko 70 posto biznisa čine kampovi i privatne sobe. U JLH-u pozdravljaju interventne mjere Ministarstva, uz primjedbu da je ukidanje viza za pojedina tržišta ipak bilo zakašnjelo.

Andabak ocjenjuje da mjere koje su usvojene nisu dovoljne niti će imati bitni utjecaj na poslovanje njezine kuće. Jednako tvrdi i Tomičić koja je bila najkritičnija i najkonkretnija: nije usvojena mjera smanjenja PDV-a, kao ni subvencioniranje kamate na postojeće kredite ili reprogramiranje turističkih kredita HBOR-a, što bi bitno utjecalo na ukupno poslovanje turističkog sektora. Rasterećenje od parafiskalnih davanja poput naknade ZAMP-u, HRT-u, kao i obveza za spomeničku rentu, nažalost, još nisu u provedbi, a nije poznato kada će i hoće li uopće predložene mjere stupiti na snagu u ovoj sezoni. Naime, danas je sasvim jasno da se išlo s prijedlogom mjera, a da se prethodno nije sagledala mogućnost njihove primjene s obzirom na zakonska i proceduralna ograničenja.

Zamke postojećeg modela

Razmišljajući tko će u predstojećoj špici turističke sezone proći lošije, a tko bolje, Dragičević je podcrtao apsurdnosti hrvatske sadašnje pozicije na tržištu.

“S aspekta sadašnje krize ispada kako je bolje da se sačuva sadašnja struktura smještaja, da se ne inovira niti bitno mijenja kvaliteta smještaja i ponude. Takva bi nas logika i dalje vodila logici brojenja noćenja u nekoliko ljetnih mjeseci, a ne promjeni poslovnog modela našeg turizma. U tom kontekstu valja biti oprezan s olakim evaluacijama elastičnosti naše ponude na krize, jer će zapravo ispasti da ako održavamo postojeću strukturu imamo najelastičniju turističku ponudu na svijetu. Naime, ništa ili malo ulažeš, a renta se ionako ubire jer će nam netko uvijek doći”, primjećuje Dragičević.

Izvjesno je ipak da će u sadašnjoj situaciji najbolje proći kampovi zato što nemaju konkurenciju na tržištu okruženja, kao i kvalitetniji privatni smještaj koji je već ušao u individualne programe stvaranja lojalnosti gostiju. Hoteli će izgubiti, a teritorijalno će jug proći lošije od sjevera. Sve to zvuči poznato iz nekih gladnijih godina i ne jamči punu državnu blagajnu. Jer, kao što je primijetio Dragičević, poslovni model uvijek je isti, sada već “dotjeran” do apsurda.