0

Veliko čistilište

Promet u trgovini na malo na kraju prvog polugodišta realno je manji za 16,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u srpnju je taj pad smanjen na 14,5 posto. Tržišne udjele, mjereno po prihodu, povećali su Lidl, čak za 65 posto, Plodine, Spar, Konzum, Kerum, Studenac, Kaufland i Dinova-Diona. S druge strane pad prihoda su zabilježili Getro, Billa i Mercator-H te K.T.C., koji je u 2007. bio među deset najvećih trgovaca na malo. Pet najvećih drži oko polovicu tržišta, a kriza će donijeti još veću koncentraciju

Piše Tihomir Dokonal

Učinci gospodarske krize na trgovinu osjetili su se već u posljednjem lanjskom tromjesečju, a nastavili su se i u prvom polugodištu ove godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u razdoblju u prvih šest mjeseci promet u trgovini na malo realno je pao za 16,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Taj je pad u srpnju na godišnjoj razini smanjen na 14,5 posto. Najveći pad zabilježen je kod roba koje se uobičajeno prodaju na kredit, poput automobila ili potrošačke elektronike, odjeće i obuće te trajnih roba vezanih uz kućanstvo, kao što su namještaj i bijela tehnika. Pad prometa najmanje se osjetio u prodaji hrane i pića te ostalih svakodnevnih potrepština.

Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffisen Consultinga, tumači kako je rast osobne potrošnje prethodnih godina bio glavni generator rasta BDP-a i u značajnoj je mjeri generirao rast zaposlenosti. Logično, ovogodišnji snažan pad odrazio se kroz pad BDP-a u prvom tromjesečju, ali i na kretanje proračunskih prihoda.

“Zamjetno je da se kupci ponašaju racionalnije, da kupuju više prehrambene proizvode namijenjene pripremi jela kod kuće, poput ulja, brašna ili šećera, dok se manje kupuje tehnička roba, namještaj i ostala roba trajne vrijednosti“, kaže Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, vodećeg hrvatskog trgovačkog lanca.

U zagrebačkoj tvrtki Mikronis, specijaliziranoj za prodaju prijenosnih računala poznatih proizvođača te dodatne opreme za prijenosna računala, u prvom polugodištu bilježe pad prometa od 9,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.

Spas u specijalizaciji
“Hrvatska je specifično tržište na kojemu dobro prolazi kvalitetna roba, iako su standard i kupovna moć niži negoli u državama EU. Hrvatski kupci osviješteni su u odnosu na većinu zemalja bivšeg Istočnog bloka koje su već neko vrijeme u EU“, kaže Dubravko Puhelek, direktor Mikronisa. “U ovoj krizi bolje prolaze tvrtke koje su specijalizirane za određena područja, bilo u prodaji ili u uslugama. Tvrtke koje su išle u širinu zbog volumena prometa izgubile su fokus jer nisu na vrijeme osjetile koji im segmenti poslovanja padaju i nisu bile fleksibilne da brzo prilagode ponudu novonastaloj situaciji.“

No, predviđanja za cijelu godinu nisu optimistična: “Tržište sve više i više zamire, cijene energenata rastu, dolazi zima i većina ljudi razmišlja kako prezimiti, a ne kakvo računalo kupiti“, tumači Puhelek te dodaje kako bi ukupni pad prometa do kraja godine mogao iznositi 15 do 18 posto.

Kupci su sve racionalniji, što pokazuje i porast broja kućanstava koja kupuju na temelju informacija iz letaka koje objavljuju trgovci. U prvih pet mjeseci ove godine trgovci su, prema analizi GfK, izdali 30 posto više letaka negoli u istom lanjskom razdoblju, a podaci iz svibnja ove godine u usporedbi s istraživanjem iz listopada 2008. pokazuju da je udio kućanstava koja kupuju na temelju informacija iz letaka porastao sa 14 na 27 posto. Pritom je najveći porast zabilježen kod kućanstava s višim prihodima od prosjeka. S obzirom na takav trend ne čudi da se Konzum odlučio na veliku kampanju i pokretanje Dnevnog lista, koji zapravo nije ništa drugo doli letak s cijenama i informacijama o akcijskim prodajama u njihovim trgovinama.

Konzumu trećina
U posljednjih desetak godina trgovina se u Hrvatskoj nametnula kao jedna od vodećih gospodarskih grana. U distributivnoj trgovini, koja pokriva aktivnosti od nabave robe kod proizvođača do isporuke robe potrošaču, posluje 35 posto svih hrvatskih tvrtki i obrtnika, zaposleno je 18 posto ukupnog broja zaposlenih, a u 2008. je ostvaren ukupni promet od 302,4 milijarde kuna. Od toga je u trgovini na malo ostvareno 31,6 posto tog prometa, odnosno 95,5 milijardi kuna.

Vodeći maloprodajni trgovački lanac na hrvatskom tržištu je Konzum, s udjelom od 30 posto. Slijede Plodine, Mercator-H, Kaufland i Billa, s tržišnim udjelima između 5 i 10 posto, te Getro, Lidl, Kerum, Tommy i Spar, s udjelima manjim od 5 posto. Ovih deset lanaca ukupno drži 73,10 posto maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj.

Mjereno po prihodu, tržišne udjele u uspredbi s prethodnom godinom u 2008. povećali su Konzum, Plodine, Lidl, Spar, Kerum, Studenac, Kaufland i Dinova-Diona. Lidl je prihode povećao čak za 65 posto, Plodine za 40 posto, a Spar za 33 posto. S druge strane pad prihoda su zabilježili Getro, Billa i Mercator-H, te K.T.C., koji je u 2007. bio među deset najvećih trgovaca na malo.

Za razliku od Konzuma i Plodina, koji uspješno brode kroz krizu, trgovački lanac Pevec u velikim je problemima. Vlasnik Zdravko Pevec pregovara s kreditorima i dobavljačima kako bi pronašao izlaz, ali pozitivan ishod čini se sve manje vjerojatnim. Iako se još prošle godine činilo kako je Pevec suvereno sačuvao svoje tržište od udara stranih trgovačkih lanaca sličnog asortimana, pokazalo se da se utakmica još igra. U posljednjih osam mjeseci Pevec bilježi pad prometa od 23 posto, a ugovori s radnicima na određeno vrijeme se ne produžuju. U Pevecu tumače da ugovore ne obnavljaju zbog restrukturiranja tvrtke.

Koncentracija tržišta
S obzirom na ukupni pad prometa u trgovini na malo solidni rezultati vodeća dva trgovačka lanca ukazuju na daljnju koncentraciju tržišta. Jedan od pokazatelja koncentracije je ukupni tržišni udio pet najvećih: u 2007. oni su imali udjel od 51,3 posto, a u 2008. povećali su ga na 52,4 posto.

“Naše tržište se prema uvriježenim mjerilima smatra umjereno koncentriranim. Pet vodećih trgovaca drži oko 50 posto udjela, što je daleko manje nego na visoko koncetriranim tržištima poput Švedske i Danske gdje pet vodećih drži 90 posto, ali i znatno manje od 7 posto u Rusiji. Spomenuti trendovi će se sigurno nastaviti, ali nikad neće dostići brojke sa sjevera Europe, jer na cijelom Mediteranu postoci se kreću ispod 50 posto“, kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Mali trgovci su izloženiji krizi od velikih, kaže Vukelić. “Često se priča o prilagodljivosti malih trgovaca, no to ima svoje granice. Nikad većeg odljeva prometa od malih prema velikima nije bilo. To tumačimo sinergijom krize, pada kupovne moći, usmjerenja na jeftinije izvore opskrbe i, s druge strane, ograničenja radnog vremena, što je za male trgovce imalo posebno pogubne posljedice.“

Prema podacima GfK mali trgovci imaju najveći vrijednosni udjel na hrvatskom maloprodajnom tržištu s 34 posto, no s tendencijom nastavka smanjivanja tržišnog udjela, kaže direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Milica Rakuša Martulaš. S druge strane, dodaje, nastavlja se trend povećanja udjela supermarketa i hipermarketa na maloprodajnom tržištu.

Malima sve teže
Prema podacima Agencije za tržišno natjecanje u 2008. u malim prodavaonicama ostvareno je 8 posto ukupnih prihoda u maloprodaji, no u tu analizu nisu uključeni obrtnici i mali poduzetnici. Udio supermarketa u ukupno ostvarenim prihodima po pojedinim vrstama prodajnih mjesta u 2008. u odnosu na prethodnu godinu povećao se s 36 na 43 posto. Rast je ostvaren najvećim dijelom na račun hipermarketa, čiji je udio pao s 30 na 24 posto. Samoposluge su ostale na 25 posto, dok je udio malih trgovina u ostvarenom prometu pao za 1 posto.

Selidba prometa i potrošnje od malih trgovaca ka velikim trgovačkim lancima, u kojima se nalaze vodeći hipermarketi i supermarketi, očekivani je trend, no na domaćem tržištu mali trgovci imaju svoj prostor, pogotovo u vidu kvartovskih dućana ili specijaliziranih niša unutar kojih bi se specijalizirali za prodaju određenih proizvoda, kaže Zdeslav Šantić. Ipak, realno je očekivati smanjenje broja malih dućana jer oni nemaju financijsku snagu da kroz duže vrijeme prevladaju ovako snažna nepovoljna kretanja u domaćem gospodarstvu, zaključuje Šantić.

Glavne niše za male trgovine su mala naselja, ističe Boris Vukelić. “U Hrvatskoj ima oko 6700 naselja, a njih 4000 nema nikakvu prodavaonicu. Tu je, naravno, i kvartovski dućan, a specijalizacija kao izlaz moguća je u uvjetima nešto bolje kupovne moći nego što je trenutno kod nas“, kaže Vukelić. Broj obrtnika-trgovaca do ovog trenutka ostao je gotovo jednak, ali možemo očekivati promjene u skoroj budućnosti, ocjenjuje čelnik Ceha trgovaca te dodaje da će mala trgovina opstati, ali u manjem broju. “To treba gledati s pozitivne strane jer će ostati oni kvalitetniji, koji se mogu razvijati i biti pravi mali moderni trgovci“, zaključuje.

Nastojeći povećati efikasnost poslovanja neki trgovački lanci odlučili su se na različite modele povezivanja. Jedan je model na razini zajedničke nabave, drugi jače kapitalno povezivanje. Vukelić kaže kako mali trgovci, nažalost, u tome ne pronalaze dovoljno interesa. Najuspješniji projekt povezivanja je Plus Market u suradnji s Konzumom i nekoliko vodećih hrvatskih proizvođača koji okuplja oko 1300 malih trgovaca. Vukelić podsjeća da je bilo i nekoliko bezuspješnih pokušaja osnivanja trgovačkih zadruga te dodaje kako vrijedi spomenuti još nekoliko udruga trgovaca koje djeluju u Čakovcu, Sisku, Rijeci i Splitu. “One po sustavu CBA grupe objedinjavaju nabavu, odnosno usmjeravaju je prema određenim proizvođačima tj. dobavljačima“, pojašnjava Vukelić.

Mercator-H, Plodine i Billa osnovali su lani zajedničko društvo kako bi ojačali tržišnu poziciju prema dobavljačima, dok su Kerum, Tommy, Studenac, Dinova-Diona, Boso, Biljemerkant, Trgonom, Istracommerce, Idis, Pemo, Bakmaz, Merkur i Gavrilović trgovina formirali Narodni trgovački lanac (NTL). Te dvije grupacije drže po oko 20 posto tržišta. Treća je grupacija Ultra gros, koja okuplja 18 tvrtki i ima tržišni udjel nešto manji od 10 posto.

Sivo, sivlje
Vukelić ističe kako je udio sive ekonomije u maloprodaji sigurno veći od 30 posto, na koliko se procjenjuje udio te ekonomije u ukupnom gospodarstvu. Kaže da je siva ekonomija posebno jaka kod hrane i procjenjuje da iznosi između 40 i 50 posto. “Prije 20 godina u Hrvatskoj je prodavano 300 tisuća tona kruha i peciva, sada se prodaje ispod 200 tisuća tona. Ne vjerujem da su se prehrambene navike toliko promijenile već se siva ekonomija dramatično povećala“, ističe Vukelić i dodaje da u većini zapadnih zemalja taj postotak iznosi između 2 i 4 posto.

“Kad bi se sivu ekonomiju svelo u takve, podnošljive granice, otvorio bi se prostor za preživljavanje malih trgovaca tijekom nekoliko idućih godina, a bitno bi se povećali i prihodi državnog proračuna. Svakako treba spomenuti da jedan dio seljaka i manjih poljoprivrednih proizvođača bitno pridonosi tom dramatičnom postotku sive ekonomije. Moglo bi se reći da oni koji od državnog proračuna najviše traže za njega najmanje daju, bez obzira na to što je njihova djelatnost strateški važna za zemlju“, upozorava čelnik Ceha trgovaca.

Ipak rast cijena
U posljednje vrijeme zamjećuje se i obnova trenda odljeva kupaca u susjedne zemlje, i to ne samo iz pograničnih područja. U gotovo svim susjednim zemljama namirnice naših proizvođača jeftinije su negoli u Hrvatskoj.

“Bojim se da se sada ponovno povećava razina cijena u Hrvatskoj, bez obzira što su elementi deflacije prisutni, pa su i zapadne zemlje, nažalost, u dobrom dijelu asortimana povoljnije od domaće ponude“, ocjenjuje Boris Vukelić.

“Deflacijski pritisci su prethodnih godina u značajnoj mjeri bili posljedica problema u domaćem gospodarstvu. Naravno, prisutno je određeno smanjenje potražnje, i u razvijenim zemljama dominiraju ti deflacijski pritisci. No, u Hrvatskoj je pad cijena moguć samo kod pojedinih kapitalnih ili trajnih dobara, dok kod dobara kod kojih je potražnja stabilna, bez obzira na promjene cijena, poput hrane i pića, ne očekuje se skori pad cijena. Štoviše, posljednje povećanje poreza bi se vrlo lako moglo odraziti kroz rast cijena u idućem razdoblju“, smatra analitičar Šantić. Ističe da će, nakon izuzetno snažnog pada u trgovini na malo u prvoj polovici godine, i u drugom polugodištu osobna potrošnja sigurno biti pod pritiskom smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, što je naravno posljedica uvođenja “kriznog poreza“, ali i povećanja stope PDV-a, a to će se u idućim mjesecima sigurno oslikati kroz povećanje cijena određenih proizvoda. Šantić kaže kako očekuje da će se pad prometa u trgovini na malo u realnim iznosima nastaviti i u drugom polugodištu, a za cijelu godinu mogao bi iznositi oko 10 posto.

“Ti će se pritisci nastaviti i u prvoj polovici sljedeće godine, a prekid negativnog trenda koji vlada od 2008. mogli bismo zabilježiti tek u drugom polugodištu 2010. Sigurno je da će i u godinama iza toga realni rast u trgovini na malo biti slabije izražen negoli prethodnih godina“, zaključuje Šantić.

Kako to izgleda u stvarnom životu može se vidjeti ne samo na primjeru Peveca nego i HGspota, donedavno jednom od vodećih lanaca dućana informatičkom opremom. Ta je tvrtka za ovu godinu najavljivala juriš na prihode od milijardu kuna, a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila je gubitak od 18,34 milijuna kuna. Sada zatvara deset dućana te svoju maloprodajnu mrežu smanjuje na 19 prodajnih mjesta. Uprava tvrtke priopćila je da su zatvorene neprofitabilne trgovine zbog fokusiranja na srednje i veće prodajne prostore u većim hrvatskim gradovima te da se intenzivno radi na uštedama troškova najma, zaposlenika, skladištenja, transporta te ostalih operativnih troškova. Spas se traži u nekretninama i u strateškom partneru za temeljno poslovanje.

Veliko pospremanje ili koncentracija tržišta, dakle, tek slijedi.