0

Hrvatskoj prijeti novi val poskupljenja

Zbog prilagodbe EU Vlada do lipnja mora izaći s prijedlogom zakona kojim se ukida nulta stopa PDV-a, uvode trošarine za električnu energiju, prirodni plin i ugljen te mijenja struktura trošarina na cigarete. To će izazvati novi udar na cijene pa HUP ponovno aktualizira svoj prijedlog poreznog rasterećenja gospodarstva

Piše Edita Vlahović Žuvela

U iduća dva mjeseca Hrvatska će morati svoj sustav poreza na dodanu vrijednost i trošarina uskladiti s onim u Europskoj uniji. Iako je fiskalna politika u EU najvećim dijelom u nadležnosti država-članica, direktive propisuju minimalne porezne stope. Tako je minimalna stopa PDV-a u EU 15 posto, a moguće je imati najviše dvije snižene stope, ne niže od pet posto, ali ne i nulte stope kao što je to slučaj u nas. Kad je riječ o trošarinama, u EU se na taj način oporezuju duhan, alkohol i energetski proizvodi, s tim da zemlje-članice mogu uvesti trošarine i za druge vrste proizvoda. Hrvatska će, dakle, ulaskom u EU morati promijeniti barem strukturu trošarina na cigarete te uvesti trošarine za električnu energiju, prirodni plin i ugljen.

Hrvatska trenutačno ima nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, knjige, ortopedska pomagala i javno prikazivanje filmova u kinematografima te sniženu stopu od 10 posto za smještajne kapacitete u turizmu i novine. Mada čak 12 starih zemalja-članica i dalje ima nulte stope PDV-a, članicama koje su u EU ušle 2004. nije odobrena ta povlastica, iako su sve tražile prijelazna razdoblja za usklađivanje svojih poreznih sustava. I hrvatskim je pregovaračima rečeno kako teško možemo očekivati izuzeća.

Kakve nas konkretno promjene u PDV-u i trošarinama očekuju i kako će se one odraziti na domaće gospodarstvo i državni proračun (PDV i trošarine čine oko 80 posto prihoda od poreza) u Ministarstvu financija i Poreznoj upravi nismo uspjeli doznati unatoč dvotjednim pokušajima da dobijemo kakav-takav odgovor.

Ministarstvo šuti, HUP predlaže

I dok u Ministarstvu financija uporno šute, ekonomisti i gospodarstvenici traže promjenu fiskalne politike. Hrvatska udruga poslodavaca još je prije dvije godine Vladi uputila prijedlog znatnog pojednostavnjivanja poreznog sustava koji su izradili Mark Gallagher i Ante Babić. Taj je prijedlog, za koji je uvjeren da vodi do brzog ekonomskog rasta s povećanim zapošljavanjem, HUP ponovno uručio premijeru Sanaderu i predsjedniku Mesiću na ovogodišnjem Danu poduzetnika.

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, naglašava da se rasterećenje gospodarstva zadnji put dogodilo 2000. kada su smanjeni doprinosi za socijalno osiguranje. U međuvremenu je gospodarstvu dodan novi niz opterećenja, uglavnom na lokalnim razinama.

Ante Babić, vlasnik Sigma consultinga i bivši državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, ne želeći ulaziti u razloge dvogodišnje šutnje Vlade o promjenama u poreznoj politici, smatra kako do ozbiljnije rasprave o HUP-ovom prijedlogu nije došlo i zbog loše komunikacije. Osim toga, dodaje, problem je što Ministarstvo financija nema makroekonomista koji može simulirati efekte nekog modela već mu se pristupa računovodstveno.

Nema govora o flat taxu
“Kad je HUP predstavio prijedlog promjena poreznog sustava počelo se govoriti o flat taxu, iako u našem prijedlogu o tome nije bilo ni riječi“, kaže Babić pojašnjavajući kako se u HUP-ovom prijedlogu govori o jednoj stopi poreza na dobit i PDV-a od 20 posto i to slijedom prijedloga Europske komisije. “Hrvatska je prošla trenutak kad je mogla uvesti flat-tax, a ako bi sada uvodila takav porez, to je kao da maljem idete popravljati kompjutor“, rekao nam je Babić. Po njemu je taj trenutak bio početak 2000. godine kad je porezni sustav bio puno jednostavniji i kad su se vidjeli prvi efekti uvođenja PDV-a. Odbacuje i argumente vezane uz iskustva drugih zemalja kao što su Slovačka ili Srbija. “Srbija je to napravila jer nema ništa, ni tržišta kapitala ni razvijenih poslovnih odnosa.“

Uravnotežiti oporezivanje rada i kapitala
I Babić i Kuštrak upozoravaju kako je porezni sustav sada jako nagnut na jednu stranu - visoko se oporezuje rad, a nisko kapital.

“Veliki je problem nesklad između oporezivanja rada i kapitala. U Hrvatskoj doprinosi imaju karakter poreza, osim drugog stupa, pa kad se tome pribroji porez na dohodak cijena rada je visoka, a i raspon među stopama je premali. Najviša stopa (45 %) je prevelika jer ona u Zagrebu s prirezom iznosi 52 posto, dok dio dohodaka uopće nije oporeziv (štednja, kapital, dividenda, imovina) ili je znatno manja stopa (iznajmljivanje)“, računa Kuštrak.

Babić tomu dodaje kako je Hrvatska zbog najviših doprinosa sada najskuplja zemlja rada, dok kapital ima jako malo opterećenja.

“To je imalo smisla početkom 90-ih kad je bilo malo kapitala, ali sada je financijsko tržište ipak razvijenije“, primjećuje Babić, dodajući da će se porez na kapital morati uvesti između ostalog i zato što je rast tržišta kapitala u nas bio skokovit “i to tržište treba regulirati jer se u suprotnom kapital neće efikasno koristiti“. Kuštrak je tu nešto oprezniji pa kaže kako je mudra odluka da se zasad, u trenutku kada se promoviraju mali dioničari, ne oprezuje kapitalna dobit, “a kombinacije s cenzusima nisu dobre jer se mi generalno zalažemo za jednostavnost poreznog sustava“.

Niži i jednostavniji porez na dohodak
U svakom slučaju HUP-ov prijedlog ide za smanjenjem opterećenja na rad i sadrži nekoliko modela s kojima bi prosječna stopa bila oko 20 posto, s tim da nijedan model ne predviđa jedinstvenu stopu poreza na dohodak.

“Tako između ostalog ne bi silili određene porezne obveznike kao što su sportaši, liječnici, odvjetnici i slični da ‘umjetno’ otvaraju tvrtke i prijavljuju porez na dobit“, kaže Babić, naglašavajući kako bi uravnoteženje poreznog sustava s dohotka na kapital omogućilo povećanje zapošljavanja.

U HUP-u su, naime, uvjereni da bi im simplificiranje poreza na dohodak i smanjivanje doprinosa donijelo niži trošak, čime bi se povećalo zapošljavanje, podignula konkurentnost poduzeća i povećao izvoz.

“Sada je to osobito važno jer bi smanjivanje troškova rada poslodavcima dalo više prostora za izbjegavanje povećanja cijena, a time bi se lakše nosili s uvezenom inflacijom“, uvjeren je Babić.

Što je izračunao HUP

Damir Kuštrak, HUP: Nesklad između oporezivanja rada i kapitala je prevelik

HUP također tvrdi da je njihov paket izmjena poreznog sustava neutralan za državni proračun budući da se proširuje baza, prije svega PDV-a, a tu su i efekti uvođenja poreza na kapitalnu dobit i imovinu. Prema njihovoj bi računici snižavanje PDV-a s 22 na 20 posto u prvih nekoliko mjeseci dovelo do pada prihoda državnog proračuna, ali ukidanjem iznimaka i oslobođenja potaknulo bi se poduzetnike, kažu, da prijavljuju veći broj transakcija, tako da bi u roku od jedne godine prihod od PDV-a bio čak i veći.

Generalno je utjecaj predloženih promjena poreznog sustava kroz prve dvije godine, prema računici HUP-a, rast BDP-a za 2,3 postotna poena, smanjenje nezaposlenosti za 2-3 postotna poena i povećanje izvoza za pet posto. Ukupni efekt na budžet je rast prihoda od 0,5 posto BDP-a.

Kako bi se prijedlog HUP-a odrazio na prihodnu stranu proračuna iznio nam je Babić, a posljedice bi bile sljedeće: rast prihoda od poreza za 0,7 posto BDP-a; smanjivanje PDV-a s 22 na 20 posto i ukidanje olakšica donijelo bi pad prihoda za 0,7 posto BDP-a; prilagođavanje trošarina direktivama EU donosi rast od 0,2 posto BDP-a; smanjivanje izdataka za poticajne mjere kroz poreze utječe na rast za 0,07 posto BDP-a;  objedinjavanje poreza na imovinu i kapital donosi rast od 0,6 posto BDP-a, s tim da je predviđen porez na imovinu od 5 posto; ukidanje olakšica kao što je ona za istraživanje i razvoj i još neke donijelo bi rast od 0,12 posto BDP-a.

Babić pojašnjava kako su se u prijedlogu koncentrirali na prihodnu stranu proračuna te da nisu dirali rashodnu, bez obzira na to što Hrvatska mora provesti puno reformi kojima se rashodi mogu itekako snižavati. No, taj dio posla je na Vladi i Saboru, a HUP je htio pokazati da se uz niže troškove gospodarstvu proračun može u najmanju ruku jednako uspješno puniti.

Ove godine bez rasterećenja gospodarstva
“Ni u jednom dokumentu Vlade se ne govori o promjenama u poreznom sustavu, osim u dijelu usklađivanja s EU, pa se može zaključiti kako nema promjena ili su one tajne“, skeptičan je predsjednik HUP-a prema mogućnosti da se Vlada uskoro odluči na porezno rasterećenje gospodarstva.

Do sličnog je zaključka došao i Ante Bajo iz Instituta za javne financije koji je u svojoj analizi ovogodišnjeg državnog proračuna (objavljenoj na internetskim stranicama Instituta) zaključio kako bi Vlada sada kad ostvaruje odličnu naplatu prihoda i uz pretpostavku skromnog rasta rashoda proračuna trebala potencirati porezno rasterećenje te smanjenje stopa poreza, posebice PDV-a. Bajo ukazuje na to da Vlada računa na značjaniji rast prihoda po posebnim propisima, tzv. skrivenih nameta na koje HUP tako dugo i uporno upire prstom kao na jednu od značajnih poluga opterećenja gospodarstva. Ove bi godine ti prihodi u proračun trebali donijeti 2,8 milijardi kuna, 1,5 milijardi više nego 2006. godine.

“To signalizira kako Vlada ne planira ozbiljnu reformu smanjenja brojnih naknada i pristojbi koje podupiru neučinkovitost državne administracije“, zaključio je Bajo.

Porezni sustav prekompliciran
Danijela Kuliš iz Instituta za javne financije kazala nam je kako se u Institutu u načelu slažu s temeljnim postavkama reforme poreznog sustava koje je iznio HUP.

“U Institutu se zalažemo za što jednostavniji porezni sustav s malim brojem poreznih stopa, širokom poreznom osnovicom te malim brojem olakšica i izuzeća. Naglašavamo da promjene u poreznom sustavu ne valja raditi neovisno o restrukturiranju rashodne strane proračuna. Naime, svaka promjena u poreznom sustavu ima utjecaj na visinu poreznih prihoda, a njihovo smanjenje može ugroziti zadovoljavanje javnih potreba“, kaže Kuliš.

Iako se promjene u poreznom sustavu koje će Hrvatska morati provesti zbog usklađivanja s Europskom unijom na prvi pogled ne čine dalekosežne, pogotovo ako ih se uspoređuje s prijedlogom HUP-a, to nije tako. Naprotiv, riječ je o promjenama koje će, ako Vlada odluči ostati samo na tome, imati vrlo opipljive posljedice.

Novi val poskupljenja

Ante Babić, Sigma consulting: Manje opterećenje rada potaknulo bi rast gospodarstva

Uvođenjem novih poreza povećava se porezno opterećenje, što će se svakako dogoditi i kod nas uvođenjem trošarina na energente. Zasad nisu napravljene procjene koliko će to biti, no u svakom slučaju bit će dodatno opterećenje za gospodarstvo, ali i za građane. Prema EU Direktivi 2003/96/EEC o oporezivanju energenata visina poreza ovisi o namjeni, odnosno razlikuje se poslovna i neposlovna uporaba energenata i veće je za neposlovnu namjenu, odnosno za građanstvo. Mislim da će u končnici to izazvati val poskupljenja s obzirom na to da su  energenti trošak prisutan u kalkulaciji cijene svakog proizvoda ili usluge“, upozorava Kuliš. Dodala je da su u  EU trošarine na naftne derivate i duhanske proizvode više negoli kod nas. Dodatni razlozi povećanju trošarina su pritisci zdravstvene i ekološke politike, a socijalno osjetljivo i bolno bit će, upozorila je Kuliš, ukidanje nulte stope PDV-a.

O pregovorima s EU će, naravno, ovisiti kada će nulta stopa PDV-a biti ukinuta, hoće li je zamijeniti niža stopa ili će se ići na povratak na jednu stopu te kako će se urediti trošarine. U Institutu za financije smatraju da će se te promjene pokušati odgoditi do ulaska u EU, odnosno da će se pokušati ishoditi prijelazno razdoblje kako bismo se mogli postupno pripremiti i izbjeći jedokratni učinak naglog porasta cijena. Takva očekivanja nama, međutim, izgledaju preoptimistična. Ne samo zato što se u Vladi već godinama prave gluhi na prijedloge gospodarstvenika i znanstvenika već i zato što nas i najnovije iskustvo s brodogradnjom opet uči da se neugodne teme odgađaju do pet do 12. A onda, naravno, i prijelazno razdoblje i postupna prilagodba ostaju tek puke fraze.