0

Populisti opet u modi

U sadašnjim kriznim uvjetima Sanader može dobiti podršku građana za demagoške poteze, a hoće li njegov populizam eskalirati ovisi o daljnjem tijeku krize, ali i događaja u EU. Prema pisanju inozemnih medija kriza u EU dosegnula je kritičnu točku i pitanje je neće li se pod tim teretom slomiti

Piše Edita Vlahović Žuvela

Više nema tabua, omiljena je uzrečica koja se može čuti u Banskim dvorima od trenutka kad je premijer objavio da se ipak ide u rebalans proračuna prije prvog kvartala. Visoki izvori iz Vlade neslužbeno novinarima objašnjavaju da pod “tabuom“ podrazumijevaju, među ostalim, i veći upliv politike u biznis te protekcionizam. Kad mogu jedna Francuska ili Njemačka tako otvoreno protežirati svoju industriju, zašto ne bismo, kažu, mogli i mi. Naravno, “mi“ ćemo biti lukavi pa nećemo to otvoreno reći nego ćemo onako poskrivećki namještati natječaje. Jedan nas je visoki dužnosnik uvjeravao, opet neslužbeno, kako se sada vidi da je dobro da se ministri nisu povukli iz nadzornih odbora velikih državnih poduzeća.

Poticanje poduzetničke klime, o čemu je premijer ranije rado govorio pozivajući se na svoju kratku poduzetničku karijeru, sada su daleka prošlost. U kratko vrijeme je nekoliko puta prozvao poduzetnike da nisu dovoljno socijalno osjetljivi i pozvao ih da svoje visoke profite koje su, kako je rekao, ostvarivali proteklih godina sada vrate građanima.

“Danas je vrijeme za odgovornost i solidarnost. Tržišno gospodarstvo nema alternative, ali može biti puno bolje. Moramo razvijati socijalno tržišno gospodarstvo“, izjavio je premijer i poslao poruku “svima onima koji misle da mogu proći još bogatije“. Poruka glasi: “To neće proći.“

Demonstriranje moći

Nenad Zakošek, FPZ: Na svu sreću Hrvatska ima stabilan politički sustav koji priječi ekstremizam

Politolog Nenad Zakošek ocijenio je da je riječ o vrsti populizma koja je sada jako tražena budući da Vlada gubi podršku na raznim poljima, pa je primorana povlačiti demagoške poteze.

“Taj populizam nije vezan nužno uz predstojeće lokalne izbore. Nakon što je poslovni sektor u nekoliko navrata u posljednje vrijeme pokazao svoju moć, Vlada igra na kartu demonstriranja vlastite moći. Ona može igrati na tu kartu jer će u sadašnjim kriznim uvjetima dobiti podršku građana za takve poteze“, rekao nam je Zakošek, pojašnjavajući kako je u teškim ekonomskim i socijalnim prilikama lako izazvati bijes građana zbog visokih profita, pogotovo banaka. “Ipak, Sanader je poznat po tome da ima pojedine populističke izlete, ali se onda vrati u mirnije, mainstream vode“, kaže Zakošek, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Hoće li Sanaderov populizam eskalirati, ovisit će o daljnjem tijeku krize, ali i o razvoju događaja u Europskoj uniji.

Što se doista događa u Europi?

Prema pisanju inozemnih medija kriza u EU dosegnula je kritičnu točku.

BusinessWeek piše kako je korporativni dug u eurozoni premašio 95 posto ukupne tamošnje godišnje ekonomije, dok usporedno korporativni dug SAD-a iznosi 50 posto cjelokupne njene ekonomije. Sada tisuće milijardi dolara duga tvrtkama dolazi na naplatu, a prodajni sektori kompanija zbog krize bilježe velike padove. Agencija za rejtnig Moody`s spustila je rejting 249 zapadnoeuropskih kompanija u 2008., najviše nakon loše 1990. godine, piše BusinessWeek, a The Economist se pribojava da bi se Europska unija pod tolikim teretom jednostavno mogla slomiti.

“Pritisak neisplaćenih kredita u kombinaciji s izbijanjem naslijeđenog protekcionističkog instinkta diljem Europe lako bi mogao uništiti najveće dostignuće EU, njeno jedinstveno tržište“, upozorava The Economist.

U listu se ističe kako neke zemlje-članice eurozone, poput Irske i Grčke, nisu u ništa boljem stanju od istočne Europe te da bi propast nekih od zemalja na istoku Europe prouzročile katastrofalne gubitke zapadnoeuropskih ekonomija, prije svega banaka iz Austrije, Italije i Švedske koje su naveliko investirale i davale kredite u istočnoj Europi. Političke posljedice mogle bi biti katastrofalne, piše The Economist tumačeći kako bi stanovnike istočne Europe, ako osjete da ih je zapadna Europa napustila, mogli zavarati onakvi nacionalisti ili populisti kakvi su tijekom europske povijesti prečesto dolazili na vlast.

U Hrvatskoj stabilan sustav

“Daljnji ekonomski poremećaji mogli bi na scenu dovesti političare s krajnje populističkim parolama koji, međutim, neće ništa riješiti. Na svu sreću Hrvatska ima stabilan politički sustav koji priječi takav ekstremizam“, prokomentirao je za Eukonomist Nenad Zakošek. “Možda je dobro vidjeti stvarnost EU. Mi smo izvan tog kluba, ali smo izloženi njegovom utjecaju. Moramo se zapitati kakav je to klub ako sve počinje pucati po šavovima kod prvih većih problema. U svakom slučaju događanja unutar EU otežat će okolnosti našeg ulaska, bez obzira na to kada će do njega doći. Sve to moglo bi dodatno dati vjetar u leđa našim domaćim populistima“, kaže.

Suzdržan poslovni sektor

Đuro Popijač, HUP: Reforme moraju biti provedene u svim sektorima

Poslovni sektor se o sve izraženijim populističkim izljevima u Banskim dvorima zasad ne želi otvoreno izjašnjavati. Na pitanje o aktualnim antipoduzetničkim izjavama premijera Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, kaže: “Hrvatske nezavisne regulatorne agencije nadležne za pojedine gospodarske sektore svojom kvalitetom djelovanja morale bi omogućiti još primjereniju tržišnu utakmicu za sudionike u pojedinim djelatnostima te pravodobno spriječiti eventualne pojave ekstraprofita kod pojedinih igrača. Unutar mehanizama ravnopravne tržišne utakmice naglašavamo potrebu daljnjeg jačanja i unapređenja instrumenata dobre upravljačke prakse i društveno odgovornog poslovanja, posebno u sektorima koji bilježe značajan gospodarski rast.“

Neki od ekonomista i poduzetnika s kojima smo razgovarali rekli su nam kako ih smeta sve veća banalizacija i politizacija ekonomskih problema. Ne misle da išta dobroga može donijeti ni svojevrsna licitacija o visini mogućeg pada BDP-a, ili stotinama milijuna koji se mogu “uštipnuti“ ovdje ili ondje, a da se o bitnim stvarima uopće ne govori. Uvjereni su da iza cifri s kojima se javno licitira ne stoje ozbiljne analize niti kvalitetne prognoze. “Sada svatko može reći što god želi jer nema nikakve odgovornosti za počinjena dijela, a kamoli za izgovorene riječi“, rekao nam je jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.

U najgori trenutak

“Hrvatska pak mora u najgorim mogućim okolnostima popravljati konkurentnost, smanjivati deficit proračuna i platne bilance te prikupljati sredstva za otplatu dugova. Po tko zna koji put valja naglasiti kako nema druge doli smanjivati potrošnju. Pritom treba ciljano smanjivati rashode koji najviše opterećuju proračun - plaće u javnom sektoru i izdatke za mirovinsko, zdravstveno i socijalu koji čine oko 70 posto ukupnih državnih rashoda. Ako ni ova vlada nema petlje smanjivati te najtvrđe rashode, onda joj ne preostaje ništa drugo nego povisiti poreze“, izjavila je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, kada se nedavno uključila u javnu raspravu. Od svega što je Ott kazala šira javnost najveću je pažnju posvetila njezinoj preporuci za povišenjem stope PDV-a, posve zanemarujući njezino značajno “ako“.

O tom ključnom “ako“ Vlada nije spremna govoriti jer se boji gubitka vlasti. Puno je lakše reći da mirovinska reforma nije uspjela nego, recimo, odgovoriti na pitanje zašto se ona nije provodila kako je bilo zamišljeno, zašto su se pojedinim kategorijama umirovljenika davale dodatne privilegije ili što to radi oko 3000 zaposlenih u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Upućeni nam kažu da i u našoj poreznoj upravi radi triput više ljudi negoli u zemljama usporedivog BDP-a. Ni o milijardama izgubljenim u brodogradnji više se ne govori.

Izgubljene milijarde

Posebna su priča javna poduzeća. U Eukonomistu smo u broju za siječanj pisali o tome kako zaposleni u javnim poduzećima godišnje gube oko 23 posto radnih sati, odnosno oko 2,3 milijardi kuna. Plan ušteda njihovih uprava koje je prihvatila Vlada iznosi oko dvije milijarde kuna. HŽ, koji na svaku kunu vlastitog prihoda iz proračuna dobije još oko kune (u 2007. oko 1,8 milijardi kuna, za 2008. još čekamo podatke),  planira uštedu od 80 milijuna kuna. Podsjećamo da je država “restrukturirala“ HŽ tako da je preuzela ugovorene kredite do početka 2006. u visini 4,7 milijardi kuna i još pokrila do tada kumulirani gubitak od 3,5 milijardi kuna. Dakle, ukupno 8,2 milijarde kuna. Prošlu, 2008. HŽ je opet završio s gubitkom jer drukčije ni ne može biti sve dok se restrukturiranje shvaća kao pokrivanje dubioza proračunskim sredstvima.

“Javna poduzeća bi morala sustavno uspoređivati svoje ključne parametre uspješnosti (benchmark) poslovanja s jednakim ili sličnim poduzećima u EU. Oslanjanje na državne potpore je kontraproduktivno“, kaže Popijač.

Zahtjevi za radikalnim rebalansom

Iz odluke Sanaderovog kabineta da javne rashode smanji za samo dvije milijarde kuna jasno je kako HDZ nema snage za donošenje političke odluke o radikalnijem smanjivanju rashoda koje bi neizostavno vodilo i ka smanjivanju ili ukidanju nekih socijalnih prava ili privilegija pojedinih društvenih skupina. Hrvoje Stojić, glavni makroekonomist Hypo Alpe-Adria banke, koji je u proteklih nekoliko mjeseci stekao reputaciju najpouzdanijeg prognostičara, smatra da proračunske rashode treba smanjiti za 10 posto, za više od 12 milijardi kuna. Vladimir Ferdelji, predsjednik udruženja Cro-industrija pri HUP-u, čudi se kako nikome ne pada na pamet vidjeti zašto je u samo osam godina, od 2005., proračun napuhan s 80 milijardi na oko 130 milijardi kuna, i što sada nitko ne razmišlja o kresanju tih 50 milijardi.

Logično je pitanje gdje je taj novac jer javni servisi nisu poboljšani, niti su javna poduzeća restrukturirana i konkurentna.

Poduzetnici s kojima smo razgovarali u posljednje vrijeme kažu nam kako je razočarenje tempom i načinom na koji se Vlada suočava s krizom sve veće. Ipak, u vrhu HUP-a trenutačno su pomirljivi prema Sanaderovim potezima i nastoje, imamo dojam, stati na loptu kako bi u razgovoru sa socijalnim partnerima što više tema otvorili na stručan i trezven način, a što se manje povodili za populističkim izjavama za kojima sve češće posežu i pojedini poslodavci i sindikalni predstavnici. Popijač nam kaže kako HUP sada predloženi rebalans prepoznaje kao nužan korak u usklađivanju njegove prihodovne i rashodovne strane, ali da će do kraja godine biti još potrebno značajno rebalansirati proračun.

“Moguće je jedino procesno rješenje jer je iz sadašnje pozicije, a s obzirom na tijek krize, nemoguće kalkulirati s onim što će se dogoditi“, procjenjuje Popijač.

HUP zagovara reforme

U HUP-u naglašavaju da nema alternative  provođenju reformi i da njihov rezultat mora biti “kvalitetna tržišna ekonomija koja će biti u svim dijelovima sposobna za konkurentnu tržišnu utakmicu na jedinstvenom EU tržištu“. Popijač pojašnjava da te reforme moraju s jednakom efikasnošću biti provedene u javnoj administraciji, javnom sektoru, javnim i komunalnim poduzećima te privatnom sektoru.

“To znači da se efikasnost upotrebe sredstava poreznih obveznika, građana i poduzeća mora dovesti na prosječnu EU razinu, da javna administracija i javni sektor te javna poduzeća moraju svoje usluge pružati svojim korisnicima prema EU standardima kvalitete, brzine i ukupnih fiksnih i varijabilnih troškova. To je zasigurno najbolji i najsigurniji put u ovom trenutku i u godinama pred nama za smanjivanje enormne javne potrošnje“, kaže Popijač. Podsjeća na sve one zahtjeve koje HUP zagovara već više od dvije godine, a koje sve u konačnici vode ka efikasnijoj ekonomiji, o čemu je Eukonomist u proteklom vremenu pisao iz broja u broj. U Banskim dvorima više se, međutim, ne govori o reformama.

U ovo prevrtljivo proljeće previše je nepoznanica pred Hrvatskom - Hoće li uspjeti deblokirati pregovore s EU? Hoće li Vlada uspjeti uvjeriti strane kreditore da je ovaj rebalans dovoljan za očuvanje makroekonomske stabilnosti i hoće li uspjeti reprogramirati dugove? Hoće li EU naći snage za prevladavanje ove političko-ekonomske kontrakcije u koju je zapala? Naravno, nadamo se da će odgovori na ta pitanja biti potvrdni, ali bilo bi dobro znati da Vlada ima rezervne varijante ako oni budu negativni. I još važnije, da je Zakošek u pravu kad tvrdi da je u ovih dvadesetak godina Hrvatska izgradila dovoljno čvrst demokratski sustav koji može odoljeti naletima ekstremista do kojih će sigurno doći ako se ekonomska kriza produbi.