0

Karte na stol

HUP priprema razgovore s vodećim ljudima relevantnih političkih stranaka jer u fokus predizborne kampanje želi staviti one teme koje su za gospodarstvenike od velike važnosti

Piše Edita Vlahović Žuvela

Novu vladu će, po prvi put otkad se u Hrvatskoj održavaju demokratski izbori, na stolu dočekati jasno artikulirani zahtjevi poduzetnika i podslodavaca. “Njih ćemo uručiti u prvim danima nakon imenovanja nove vlade i pratit ćemo njihovu realizaciju. I možemo najaviti da će novoj vladi, bez obzira s koje strane dolazila, biti znatno teže upravo u odnosu prema temema važnim za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini“, izjavio nam je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Kako bi artikulirao te zahtjeve HUP ubrzano priprema razgovore s vodećim ljudima svih relevantnih političkih stranaka jer u fokus predizborne kampanje želi staviti teme koje su proistekle iz najvažnijeg skupa hrvatskih gospodarstvenika - Dana poduzetnika u posljednje dvije godine.

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a: Namjera nam je dobiti jasne odgovore na pitanja koja su za nas gospodarstvenike od velike važnosti

Porezi, tržište rada i vizija hrvatske industrije

Prva su tematska cjelina koja zanima HUP mjere kojima se planira rasteretiti gospodarstvo u području poreza i doprinosa, odnos prema porezu na kapitalnu dobit, mjere usmjerene na uvođenje reda u skrivenim nametima, promjena u sustavu PDV-a ...

Drugo se tematsko područje odnosi na fleksibilizaciju tržišta rada i s tim u vezi promjene u zakonodavstvu u odnosu na jednostavnije i zapošljavanje i otpuštanje radnika, održivost socijalnih i financijskih obveza gospodarstva, mjere za povećanje mobilnosti radne snage, usklađivanje odnosa rasta plaća i rasta gospodarstva, modernizacija javnog sektora, minimalne plaće...

U posljednjoj su cjelini, najavljuju u HUP-u, sadržaji koji se odnose na novu arhitekturu hrvatskog gospodarstva. “Zanima nas vizija buduće hrvatske industrije utemeljene na novim i visokim tehnologijama, strukturne promjene i prilagođavanje globalnim procesima, borba protiv sive ekonomije i korupcije, transparentnost javne nabave, ulaganja u velike industrijske projekte, poticaji za ulaganja poduzeća u suvremene proizvodne i nove tehnologije te istraživanje i razvoj, sustav podrške izvoznih aktivnosti hrvatskih poduzeća, restrukturiranje industrijskih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, snižavanje deficita robne razmjene s inozemstvom, uloga gospodarske diplomacije, razvoj financijskog tržišta i tržišta kapitala, rješenja za agrar i brodogradnju”, nabrojio je Kuštrak, dodajući kako su u HUP-u uvjereni da će te odgovore dobiti od predsjednika hrvatskih političkih stranaka. “Jer naše gospodarstvo i društvo u cjelini traže i trebaju te odgovore”, zaključio je Kuštrak.

Oprezno s obećanjima
Kad je riječ o fokusiranju predizbornih debata na ekonomska pitanja poslodavci su pokucali na otvorena vrata, ali sasvim je drugo pitanje koliko će zaključke koji se iznjedre iz predizbornih rasprava stranke koje dobiju priliku da nakon predstojećih izbora formiraju izvršnu vlast prihvatiti kao obvezatne.

Na naše pitanje upućeno stranačkim čelnicima koliko bi zaključci takvih predizbornih rasprava trebali biti obvezatni za buduću vladu, jedino su nam u HSS-u kazali kako “očekuju da se sve političke stranke obvežu da će preuzete obveze ispuniti dolaskom na vlast“. Na naša pitanja nisu odgovorili vladajući HDZ i Hrvatska stranka umirovljenika, a u ostalim strankama radije govore o dobrodošlim putokazima, korektivima i slično. Ljubo Jurčić iz SDP-a naglasio je kako takve rasprave nisu obvezne za buduću izvršnu vlast te da to nije ni njihova svrha.

“Međutim, razumni kreatori ekonomske politike, uzimajući u obzir i druga područja, u maksimalnoj mjeri će rezultate takvih rasprava iskoristiti u usklađivanju s drugim politikama (socijalnom, obrazovnom, zdravstvenom i sl.) kako bi se ostvario osnovni politički cilj - veći standard hrvatskih građana i dugoročni rast hrvatskog gospodarstva“, rekao nam je Jurčić, dodajući da su u SDP-u u kreiranju svog gospodarskog programa već održali mnoge rasprave s gospodarstvenicima i posjetili preko stotinu poduzeća iz različitih djelatnosti i dijelova Hrvatske.

Zdravko Petak, docent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu: Treba razlikovati utjecaj poslovnog sektora na politiku, kao sferu borbe za političku moć, od utjecaja tog sektora na kreiranje posebnih politika za koje je on posebno zainteresiran

Vrijeme projekata
Davor Štern iz HSLS-a aktivno uključivanje gospodarstvenika u predizbornu kampanju ocijenio je vrlo pozitivnim: “I dosad je gospodarstvo bilo vezano uz politiku, nažalost i previše, ali su te veze bile individualne, na razini lobiranja interesa, često i protuusluge. Politika treba biti u službi gospodarstva, otvorena prema svim mišljenjima i inicijativama grana i udruga, a manje prema pojedinačnim interesima, čak i velikih poslovnih subjekata.“ Smatra, međutim, da bi takve rasprave trebale biti stalne i da bi se HUP morao aktivnije uključiti u pojedine teme koje se pojavljuju kroz dnevnu politiku.

U HNS-u inicijativu HUP-a doživljavaju kao pokazatelj sve veće demokratizacije i sazrijevanja društva, ali i dobrodošlo preuzimanje odgovornosti “sudjelovanja“ u izbornoj utrci od strane pojedinaca, političkih stranaka, nevladinog društva do interesnih udruga kao što je HUP.

“Rezultati takvih rasprava su svakako dobar korektiv, a obvezatni su u onoj mjeri u kojoj postoji podudarnost s programom političke stranke s kojim je izašla na izbore. Najveća korist od tih rasprava leži u tome što sve političke čimbenike dovodi za stol da javno izlože svoje stavove, programe i politike iz realnog sektora i svijeta, čime, nadamo se, izlazimo iz vremena ideologija u vrijeme projekata“, veli Mladen Rožman iz HNS-a.

Pravo i obveza postavljati pitanja
HSP smatra da stavove poslodavaca buduća izvršna vlast treba respektirati, ali pri donošenju mjera ekonomske politike mora uzeti u obzir i sve značajne strukovne udruge.

“Realni razgovor otpočinje tek nakon izbora, kada se pobroje glasovi i mandati te steče jasna spoznaja tko je taj s kime se autorizirano razgovara. Jer, jedino je taj u mogućnosti i donositi odluke od bitnog značenja za funkcioniranje  biznisa“, primjećuje Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Ističe, međutim, da je legitimno pravo, pa i više od toga, gotovo obveza poslovnih udruga, ali i sindikalnih središnjica da postave pitanje pojedinim glasački respektabilnim strankama što predlažu kao svoj credo u mandatu. Jednako je tako, kaže Vedriš, razumno za očekivati da se uz pitanja iznese i niz vlastitih prijedloga, pa i zahtjeva za koje poslovna zajednica smatra da se ne smiju i ne mogu ignorirati.

Stvaranje javnih politika
Poslovna je zajednica neizostavni akter kreiranja politika u svim zemljama zapadne demokracije, upozorava Zdravko Petak, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

“Utjecaj poslovnog sektora u oblikovanju pojedinih politika, poput porezne ili politike deregulacije, ne smije se smatrati nekim oblikom korporativizma već uobičajenim oblikom sudjelovanja u stvaranju javnih politika, u kojemu se poslovni sektor i njegova udruženja pojavljuju kao zainteresirana strana procesa stvaranja politika u pojedinim područjima“, rekao nam je Petak. Pojasnio je i kako treba razlikovati utjecaj poslovnog sektora na politiku kao sferu borbe za političku moć, u kojemu se kao glavna pitanja ističu uloga tog sektora u financiranju stranaka i predizbornih kampanja ili pak pokušaji organiziranja poslovnog sektora u zasebne političke liste (slučaj Velog mista u Splitu), od utjecaja tog sektora na kreiranje posebnih politika za koje je on posebno zainteresiran.

Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost: Realni razgovor otpočinje tek nakon izbora, kada se pobroje glasovi i mandati

I dok dijalog između politike i biznisa pozdravljaju obje strane, oko toga kakav će pak biti oblik i stupanj institucionalizacije sudjelovanja poslovnog sektora u stvaranju posebnih politika tek treba postići dogovor. Oblik sudjelovanja poslovnih ljudi u stvaranju pojedinih politika razlikuje se, naime, ne samo između zemalja EU i SAD-a već i među samim članicama Unije. U SAD-u poslovna zajednica na određeni način dominira u procesu stvaranja pojedinih politika, dobivajući status privilegirane strane, dok je, primjerice, u Japanu proces sudjelovanja poslovnog sektora razmjerno slabo institucionaliziran jer je sama država usmjerena na osiguravanje najpovoljnijih zakonodavnih uvjeta za razvoj gospodarstva.

Mogući sukobi interesa
“Moguće je razlikovati utjecaj poslodavaca na stvaranje politika kao zainteresirane strane, koja se služi institucijama poslovnog savjetovanja zajedno s drugim akterima, poput sindikata, i na taj način utječe na politiku, od sustava u kojima takva razrađena mreža savjetovanja ne postoji već sama država nastoji omogućiti gospodarstvu najbolje zakonodavne pogodnosti za njegov razvoj“, kaže Petak. On smatra da je zadnji model teško primjenjiv za Hrvatsku jer on pretpostavlja da su sve političke stranke prije svega usmjerene na poslodavce i poslovni sektor, a ne ostale skupine poput sindikata, umirovljenika, mladih. Petak također ističe kako je, ako je u nekom političkom sustavu veća važnost političkih stranaka usmjerenih na distribuciju, poput socijaldemokratskih i socijalističkih stranaka, jednako kao i socijalno-kršćanskih stranaka, puno bolje institucionalizirati način sudjelovanja poslovnih ljudi u stvaranju pojedinih politika.

Za Mladena Vedriša hrvatska je specifičnost stvaranje pojedinih interesnih lista koje snagom svog osobnog autoriteta i poslovnog uspjeha ostvari i mandate u pretežito lokalnoj ili regionalnoj vlasti (Velo misto u Splitu). “Da se to može pokušati, s promjenjivim uspjehom, učiniti i na nacionalnoj sceni, svjedoči primjer susjedne nam Italije. No, odviše je kontroverzi iz područja konflikta interesa koji ukazuju na svu delikatnost takvih angažmana“, smatra.

Nije važno tko već što
Kuštrak, međutim, ističe da HUP-ova inicijativa nije plod pojedinačnih poduzetničkih interesa već je usmjerena prema općem društvenom interesu povećanja nacionalnog gospodarstva, porasta zaposlenosti i poboljšanja standarda građana.

“Želja nam je da gospodarske teme budu predstavljene poduzetnicima, ali i cijeloj našoj javnosti, kako bismo znali koje su to politike i mjere koje predviđaju pojedine stranke u namjeri povećanja gospodarske aktivnosti u našoj zemlji. Jednako tako namjera nam je dobiti jasne odgovore na pitanja koja su za nas gospodarstvenike od velike važnosti“, kaže Kuštrak, naglašavajući da poslodavcima nije važno pitanje tko će dobiti izbore već tko ima program, politike i mjere za izgradnju takvog poticajnog okvira koji će osigurati ubrzanje gospodarskih promjena i povećati konkurentnost nacionalne ekonomije na svjetskom tržištu.