0

Većinom mimo zakona i direktnim pogodbama

Gotovo svaki drugi javni natječaj  za telekomunikacijske usluge nije u skladu sa zakonom, a više od trećine poslova ugovoreno je direktnom pogodbom, upozoravaju udruge. Poslove na taj način najčeće dobivaju HT i VIPnet

Piše Edita Vlahović Žuvela

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave 17. listopada je donijela rješenje koje će sasvim sigurno imati velike posljedice na razvoj telekomunikacijskog tržišta, ali i na provedbu javnih natječaja. Nakon što su Narodne novine posao izravnom pogodbom dodijelile VIPnetu, OT i T-mobile žalili su se Državnoj komisiji zbog tri stvari: zato što su Narodne novine u natječaju kao obračunsku jedinicu istaknule sekundu, što predmet nabave nisu jasno i razumljivo opisale, odnosno što su tražile objedinjene usluge u pokretnoj i nepokretnoj mreži, te, na koncu, što su sklopile izravnu pogodbu.

Žalbu OT - T-mobilea Državna komisija je odbila kao neosnovane. Opsežno objašnjenje Komisije svodi se na sljedeće: Narodne novine provele su dva javna nadmetanja na koja su dobile tri ponude. Zajednička ponuda HT-a i T-mobilea bila je neprihvatljiva jer nije istaknula sekundu kao obračunsku jedinicu, dok OT nije ponudio usluge u pokretnoj mreži. Komisija je ocijenila da su Narodne novine mogle sklopiti izravnu pogodbu s VIPnetom jer T-mobile i OT nisu voljni ili nisu u mogućnosti ponuditi traženi predmet nabave, zbog čega bi po svemu sudeći novo javno nadmetanje završilo kao i prethodno.

Kad je riječ o sekundi kao obračunskoj jedinici, HT i T-mobile, koji kao obračunsku jedinicu imaju minutu, tvrde kako ona nije tehnički nego komercijalni uvjet te da oni mogu ponuditi ukupno povoljniju cijenu. Komisija je, međutim, pozivajući se na Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama, ocijenila ne samo da naručitelji imaju pravo tražiti obračun u sekundama nego da su operateri u nepokretnoj mreži “pod određenim uvjetima upravo dužni ponuditi korisnicima tarifni sustav s obračunskom jedinicom u trajanju od jedne sekunde“.

“Ako naručitelj odredi predmet nabave sukladno sa ZJN-om, DKOM mu ne može naložiti da predmet nabave opiše na neki drugi način. Samo ako je predmet nabave opisan na nezakonit način, nadmetanje se poništava”, rekao nam je Zoran Blažević, tajnik DKOM-a.

Komisija je odbila i prigovor na objedinjavanje usluga ocijenivši da NN nisu prekršile zakon “budući da je smisao podjele predmeta nabave na grupe samo bolja sistematizacija, odnosno lakša preglednost predmeta nabave“.

Spevec za poticanje konkurentnosti
Na rješenje DKOM-a ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti spor na Upravnom sudu, što će, doznali smo, OT i T-mobile i učiniti. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kazala nam je da Agencija nema mehanizam kojim bi mogla promijeniti odluku DKOM-a.

“Ali, naš bi savjet bio: nemojte to na takav način. Ako se favorizira onaj tko može pružiti veći spektar usluga, naravno da time u prednost dolaze veliki. Ne bismo mogli reći da je objedinjavanje usluga zabranjeno, ali naš bi savjet bio da se ipak pokuša razdvojiti različite usluge Interneta, fiksne i mobilne telefonije kako bi se i malim operaterima dala mogućnost da na natječaju dobiju posao. Onima koji donose konačnu odluku uvijek bismo sugerirali neka razmisle o učincima ovakve odluke koja ne potiče konkurenciju. Upravo suprotno, daje prednost velikima i potiče njihovo daljnje jačanje. Ovo je tržište netom liberalizirano i treba poticati da se ono razvije“, rekla nam je Spevec, dodajući kako će o cijelom slučaju raspravljati i Vijeće Agencije.

Malo više prostora ovom slučaju posvetili smo zato što on školski oslikava stanje u javnim nabavama u sektoru telekomunikacija. Ovaj put žalili su se HT i OT, u nekim prošlim slučajevima žalio se VIPnet, i sasvim je sigurno da će se i ubuduće operateri izmjenjivati u žalbama, ovisno o tome kome propadne sklapanje posla. Lani se pred Komisijom našlo 11 žalbi operatera, ove godine, do kraja listopada, 17.

Sve više žalbi
“Ovo je tržište u razvoju, što se vidi i u žalbenom postupku“, objašnjava Goran Matešić, predsjednik Komisije, ovogodišnji rast žalbi. Inače, žalbe vazane uz telekomunikacije tek su pet posto ukupnih žalbi. Statistika Komisije otkriva da je ona lani u ovom sektoru poništila osam javnih natječaja i dvije izravne pogodbe, a ove je godine poništeno šest javnih natječaja, dvije su žalbe odbijene, a još dvije odbačene. Šest predmeta Komisija još nije riješila, a od sedam slučajeva direktnih pogodbi Komisija je u pet predmeta žalbe odbila, dok je dvije direktne pogodbe poništila. Primjetan je, dakle, rast direktnih pogodbi, iako bi one trebale biti izuzetak jer je takvo ugovaranje, budući da nema tržišne utakmice, vrlo strogo regulirano.

Matešić kaže kako su najčešće sporni pitanje opisa predmeta nabave te nemogućnost da se nabava provodi po jediničnim cijenama.

“Novi Zakon o javnim nabavama, koji će se početi primjenjivati od početka 2008., predviđa novu nomenklaturu usluga, roba i radova jer naručitelji neće morati sami opisivati predmet nabave. Također uvodi i mogućnost izražavanja jedinične cijene kroz okvirni sporazum, a sve to bi postupak javne nabave jako pojednostavnio i pojeftinio“, smatra Matešić. Naglašava kako je žalbeni postupak transparentan, “što je u Europskoj komisiji ocijenjeno kao veliki doprinos antikorupciji“.

Nužne su drastične kazne
Pohvale Komisiji uputila je i Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK, koja smatra kako je najveći problem u sudstvu. Ona, međutim, ne dijeli Matešićev optimizam vezan uz novi zakon.

“Ni dosadašnji zakon nije bio loš. Novi bi zakon trebao anulirati mogućnost namještanja natječaja, ali naši su ljudi dovitljivi. Državna komisija i sudstvo će morati pojačano raditi. Drastične sankcije su nužne“, smatra Švaljek.

Udruga Telemah, koja okuplja građane nezadovoljne TK uslugama, upozorava da je u prošloj godini u 52,1 posto slučajeva javnih nabava za telekomunikacijske usluge izigran Zakon o javnim nabavama. Prema istraživanju Telemaha, lani je potreba za raznim TK uslugama oglašena 491 put. Od toga je u 235 slučajeva raspisan regularan javni natječaj, u 256 slučajeva oglašavala su se rješenja koja su se temeljila na izuzecima Zakona o javnoj nabavi. Od 118 natječaja čak 37,7 posto ih je zaključeno direktnom pogodbom, a od toga je u 79 posto slučajeva posao dobio T-Com.

Sve zbog umjetničkog dojma
Udruga Kontrolori, koja je napravila analizu javnih nabava TK usluga od siječnja do kraja kolovoza ove godine, upozorava kako stvari ne idu nabolje, naprotiv. U brojkama to izgleda ovako: od 127 objavljenih oglasa 75 ih se odnosilo na različite izuzetke, a od toga su 40 njih bile izravne pogodbe. Vrijednost 38 direktnih pogodbi iznosila je oko 30 milijuna kuna, a za dvije nije poznata vrijednost. U najvećem broju slučajeva direktnih pogodbi kao naručitelji se pojavljuju Narodne novine i Hrvatska akademska i istraživačka mreža, a posao su najčešće dobili T-mobile (9 slučajeva), HT i VIPnet (svaki po 7 poslova).

“U više od 50 posto slučajeva direktnih pogodbi u sektoru telekomunikacija naručitelji se doslovno pozivaju na ‘tehničke i umjetničke’ razloge“, kaže Anita Valjak iz Udruge Kontrolori i dodaje kako je tumačenje naručitelja kod javnih nabava o tome je li ponuda sukladna sa zahtjevima upitno. Valjak opisuje kako se u tehničkoj dokumentaciji upisuje je li obračunska jedinica minuta ili sekunda, pa se po tome odmah zna na kojega se operatera tipuje, kako je moguće da su neki od ponuđača namjerno rušili natječaj nepotpunom dokumentacijom te kako se grupiraju usluge, iako bi za svaku vrstu usluge trebalo raspisati poseban natječaj.

Natječaj ili ipak ne
Kako se iste zakonske odredbe mogu različito tumačiti, pogotovo kada je riječ o složenim tehnološkim rješenjima i uslugama, možda se najbolje može vidjeti na razvoju komunikacijske i informacijske infrastrukture, tzv. digitalnih gradova. Rijeka i Varaždin najdalje su otišli u tom smjeru, ali dok je Varaždin za partnera odabrao Metronet bez javnog natječaja, Rijeka se odlučila za visoku razinu transparentnosti.

Zavod za informatičku djelatnost koji je zadužen za razvoj i održavanje ICT infrastrukture u Rijeci godišnje provede 40-ak javnih natječaja, a u ovoj godini njihova vrijednost kreće se oko 15 milijuna kuna, otkrio nam je Vanja Smokvina, pročelnik Zavoda. Odlučujući kriterij za odabir ponuđača je najniža cijena.

“Kako bismo se zaštitili od mogućih nekvalitetnih ponuđača koji nude nisku cijenu, ali upitnu kvalitetu robe i usluga, pripremom natječajne dokumentacije već u startu eliminiramo tvrtke koje ne mogu zadovoljiti naše kriterije. Tvrtke potpisivanjem ugovora preuzimaju veliku odgovornost da poslove obave kako treba jer im to za budućnost može biti velika referenca. Ako se pak ne pridržavaju ugovora, ne samo da postoji opasnost da će on biti raskinut već zbog neizvršavanja obveza postoji mogućnost da kod mnogih dođu na ‘crnu listu’, pa se tako u pravilu na naše natječaje javljaju ozbiljne i renomirane tvrtke“, kaže Smokvina i dodaje da Grad Rijeka ne plaća ništa avansno već se obveze plaćaju prema obavljenom poslu i ispostavljenoj dokumentaciji.

“Ugovor s Metronetom sklopili smo s ciljem razvoja i istraživanja, a na takve usluge se ne primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi. Prema tom ugovoru Grad Varaždin primjerice osigurava potreban prostor, a Metronet opremu za IT-učionicu u kojoj će se uz sam razvoj e-uprave, e-medicine, e-eudakcije i sl. obavljati edukacija djelatnika grada i građana te pružati besplatna pomoć građanima iz domene informatike“, rekao nam je Ivan Jenkač, voditelj projekta Inteligentni grad. Naglašava kako takav projekt ne bi bilo moguće provesti kad bi svaka pojedina usluga bila izdvojena i kad bi se za svaku moralo provesti posebno javno nadmetanje. Vrijednost sklopljenog ugovora, odnosno projekta Inteligentni grad, Jenkač nam nije otkrio.

Iako bi se očekivalo da se u ovakvim uvjetima, kada se za jednaku vrstu posla primjenjuju dijametralno različita rješenja, žali barem jedan poduzetnik, niti jedna žalba vezana uz razvoj komunikacijske i informacijske infrastukture dosad nije podnijeta. Javna je tajna, naime, da domaći poduzetnici rijetko posežu za žalbama, a još rjeđe za sudskim sporovima iz najmanje dvaju razloga: nitko se ne želi zamjerati naručiteljima zbog straha od gubitka budućih poslova te gotovo nikakva sudska zaštita. Još nije donijeta nijedna pravomoćna sudska presuda u svega desetak sudskih sporova koji se vode zbog naknade štete pretrpljene u nezakonito provedenim javnim nabavama.