0

Željko Čović, predsjednik Uprave i glavni operativni direktor Plive d.d.

Barr je bio dobra odluka za sve

Željko Čović, predsjednik Uprave Plive i njezin glavni izvršni direktor za Eukonomist govori o prošlosti i budućnosti naše najveće farmaceutske tvrtke, o njenom poslovanju, o samostalnosti u odlučivanju njezinog menadžmenta pod novim vlasnikom, američkim Barrom, o IPO-u Veterine, novim potencijalnim tržištima...

Razgovarao Većeslav Kocijan

Pogledajte intervju sa Željkom Čovićem

Devetomjesečni Plivin izvještaj pokazuje pad prihoda, a osobito su smanjeni prihodi od prodaje poslovne jedinice Kemija. Koji su razlozi?
Sveukupni prihodi Plive prilično su dobri. Pad prihoda Kemije dogodio se iz vrlo jednostavnog razloga - vrlo izdašni prihodi u proteklim godinama bili su oni od prodaje Azitromicina Pfizeru. Prije više od godinu dana patent je istekao i naša poslovna suradnja s Pfizerom je završila, što se iskazalo i u padu dobiti naše poslovne divizije Kemija. No to smo očekivali i shodno tome napravili planove. Ako pogledate drugi dio poslovanja, možete vidjeti da je Pliva poslovala dobro, da su sveukupni prihodi gotovo 5 milijardi kuna, da je operativna dobit veća od milijardu kuna, a neto dobit iznosi više od 800 milijuna kuna. Imajući na umu sve te okolnosti, a prije svega kraj ugovora s Pfizerom, imamo razloga da budemo zadovoljni rezultatima za prvih 9 mjeseci.

Ali u tim prihodima veliki dio čine prihodi od prijenosa vlasništva nad Plivinim poslovanjem u SAD-u, matičnoj kompaniji Barr, te prodaje dijelova nematičnog poslovanja.
Naš je posao u Americi zadnjih nekoliko godina rastao sjajno. Naravno da smo u proteklih pet-šest godina u Americi ulagali u razvoj tih poslova i stoga smo sada korektno kompenzirani.

Iz tog izvještaja vidi se da su porasla i potraživanja, koja su za prvih devet mjeseci ove godine bila tridesetak posto viša nego u cijeloj prošloj godini. O čemu je riječ?
Riječ je o tome da je na nekim tržištima došlo do usporavanja naplate. Dio toga se odnosi i na hrvatsko tržište, ali i na naša tradicionalna tržišta poput Rusije i Ukrajine. To su sve zemlje koje su još uvijek u tranziciji i u kojima sustav naplate ne funkcionira kao na zapadu. Zanimljivo je kad pogledate sustav u Hrvatskoj ili Rusiji, gdje ponekad svoja potraživanja naplaćujete 150, 200 ili čak 300 dana, a onda dođete u Njemačku i vaši se računi plaćaju u roku tri dana. Tada tek vidite kolike su razlike u sustavima unutar Europe.

Koliko u ovom trenutku HZZO duguje Plivi?
Naša su potraživanja značajno smanjena nedavnim rebalansom državnog proračuna, kojim je Vlada sanirala zdravstvo s nekih 1,2 milijarde kuna. Ali ona su sada ponovno počela rasti i naplata se opet kreće negdje oko 200 dana.

Kakav je odnos novog vlasnika Plive prema dugovanjima države?
Barr je dobro upoznat s lokalnom situacijom i razumije je te iako postoji pomak u naplati naših potraživanja nema nikakve sumnje da će obveze koje su nastale, a iza njih stoji HZZO i Vlada, biti podmirene. Jednako tako postoji vjera sviju nas da će se uskoro riješiti i problem zdravstva kao što su dosad sanirani i riješeni neki drugi sektori. Pliva nikad nije obustavljala isporuku lijekova ili na neki drugi način provodila pritiske, vjerujući da je HZZO vrlo solidan partner i da će se u skoroj budućnosti naći trajni izvori financiranja i otkloniti problem nelikvidnosti.

Ipak, pacijenti se žale na nedostatak nekih lijekova i nepostojanje odgovarajućih nadomjestaka.
Pliva ima velik asortiman lijekova, primjerice samo u Hrvatskoj prodajemo preko 300 oblika lijekova. Postoje neke serije lijekova koji se proizvode u tako malim količinama da ih napravite jedanput za cijelu godinu ili čak dvije. Do privremenih nestašica lijekova dolazilo je iz dvaju razloga. Naime, znalo se dogoditi da od dobavljača dobijemo sirovine koje nisu zadovoljavale Plivine visoke standarde kvalitete. Također zbog povećanog opsega proizvodnje povremeno nismo bili u mogućnosti na vrijeme napraviti sve potrebne analize pa su se i iz tog razloga događale povremene nestašice. U posljednjih godinu dana učinili smo mnogo na otklanjanju teškoća, situacija se stabilizira i vjerujem da će uskoro hrvatsko tržište biti potpuno opskrbljeno svim lijekovima.

Kako biste vi riješili kronični nedostatak novca u zdravstvenom sustavu?
To je pitanje koje se provlači zadnjih 15-ak godina. U Hrvatskoj su građani navikli na visoke standarde liječenja, bilo da je riječ o dijagnostičkim postupcima ili suvremenim terapijama. Danas je napredak medicine donio mnoge uspješne terapije, ali one postaju vrlo skupe. Jednako tako i dijagnostika, aparati i uređenje bolnica. Zdravstveni paket postaje sve skuplji i skuplji. Tko to treba platiti? Uvijek to plaćaju građani, bilo kroz zdravstveno osiguranje ili iz državnog proračuna koji opet oni pune. Dobro je da se sve više razvijaju privatna zdravstvena osiguranja, za koja vjerujem da će u sljedećim godinama imati sve značajniji udio na tržištu. U svakom slučaju, ako HZZO ostane na sadašnjim financijskim mogućnostima i ako neće biti dodatnih izvora financiranja, nećemo biti u mogućnosti pratiti razvoj medicine i sve skupljih terapija. Jedan od mogućih modela je i uvođenje participacija, što primjenjuju mnoge zemlje u našem okruženju. Primjerice, u Poljskoj troškove lijekova kroz participaciju dijele po pola njihov ”HZZO” i građani. U Hrvatskoj je gotovo 90 posto išlo na račun HZZO-a i to je neodrživo. Morat će se naći alternativne načine financiranja.

Kako teče proces integracije Plive i Barra i što se s aspekta vašeg posla promijenilo ulaskom Barra u Plivu?
Proces integracije je gotovo priveden kraju. Dobri poslovni rezultati, kao i komplementarnost između Plive i Barra, na različite načine pokazuju kako je to bila dobra odluka za sve, a prije svega za zaposlenike Plive. Integracijom naših dviju kompanija nastala je četvrta najveća generička kompanija na svijetu. Dobili smo financijski moćnu tvrtku koja posluje u više od 30 zemalja. Prije spajanja s Barrom Pliva je bila deseta generička kompanija u svijetu. Nema nijedne druge hrvatske kompanije koja je u svom segmentu bila deseta u svijetu. S druge strane Barr je bio tipično američka kompanija koja je svoje poslovanje imala samo na području SAD-a. Ono što su na neki način bile snage Barra, bile su slabosti Plive i obrnuto. Tako je spajanjem dviju kompanija nastala jedna komplementarna tvrtka koja raste. Mi smo u zadnjih godinu dana zaposlili više od 200 novih ljudi samo u Hrvatskoj, a na razini Europe preko 700, uglavnom visokoobrazovanih. Najviše smo ih zaposlili u istraživačkom institutu i u sustavu kvalitete. Riječ je o visokoobrazovanim zaposlenicima, i to s područja farmacije, biotehnologije, kemije i sl. U svakom slučaju, programi koje imaju Pliva i Barr su komplementarni i dobra su osnova za natjecanje na globalnom farmaceutskom tržištu.

Svojedobno je Pliva prodajom svog Istraživačkog instituta odustala od istraživanja originalnih lijekova. Vraća li se sada, ulaskom Barra, u taj segment?
Pliva je odustala od istraživanja u području otkrivanja potpuno novih lijekova jer su troškovi tih istraživanja u zadnjih nekoliko godina toliko porasli da za kompaniju naše veličine to nije više bilo moguće financirati. Analitičari procjenjuju da danas razvoj novog lijeka košta od 600 milijuna pa sve do milijardu dolara. Kompanija naše veličine to nije mogla, ali smo zato s GlaxoSmithKlineom, kojemu smo prodali dio istraživačkih projekata, postigli izuzetno dobar ugovor po kojemu će Pliva, ako bilo koji lijek iz našeg bivšeg portfelja završi komercijalizacijom na tržištu, biti vrlo dobro financijski kompenzirana.

Koliko je PLIVA samostalna u svom odlučivanju u odnosu prema Barru?
Naravno, kada spojite dvije kompanije stvari se mijenjaju, i to u obje kompanije. Farmaceutska se industrija konsolidira nevjerojatnom brzinom. Osnovna ideja kompanija je kako povećati tržišne udjele, kako stvoriti bolje pozicije na tržištu i kroz to stvoriti vrijednost za dioničare i vlasnike. Do spajanja Plive i Barra došlo je prije svega zbog ostvarivanja boljih rezultata kroz sinergije. Promjene su se dogodile u strateškim odrednicama - u koje nove proizvode investirati, u koje pogone, u koje nove pothvate. Primjerice, kad smo spojili naša dva istraživačka programa vidjeli smo da u razvoju imamo iste proizvode, što bi, dakako, bilo bacanje novaca. Uzeli smo projekt koji je bio u naprednijoj fazi dok smo druge ugasili. Znači, u području razvoja strategije novih proizvoda postoji centralno odlučivanje. U drugome dijelu života kompanije, koji zovemo operativno poslovanje, menadžment Plive d.d. je, kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama, potpuno samostalan. Lokalni menadžment bolje poznaje prilike u pojedinoj zemlji. Menadžment Barra u potpunosti vjeruje u menadžment Plive i svi naši direktori u 30 zemlja imaju, u skladu s poslovnom politikom, svoja ovlaštenja i tu nije došlo do značajnih promjena.

IPO Veterine je glede interesa prema mnogima protekao iznad očekivanja. Kako komentirate takvo zanimanje za tvrtku koja ne ostvaruje značajniju dobit?
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina pojavljuje jedan fenomen, a to je pojačano zanimanje građana za ulaganje u dionice. Taj je interes bio velik i u drugim sličnim procesima. Građani jednostavno u ovom trenutku obožavaju ulagati u tržište kapitala. To je fenomen koji se već dogodio u mnogim drugim zemljama srednje i istočne Europe.

Veterina možda ne ostvaruje visoke stope dobiti jer posluje u takvoj grani industrije, ali ona posluje vrlo stabilno. U regiji nemate puno kompanija sa sličnim proizvodima koji su joj direktni konkurentni i ona je u tržišnoj utakmici s velikim globalnim kompanijama. Dakle, tržište je relativno stabilno i Veterina ima zanimljiv asortiman. Ponekad dioničari više vole stabilan biznis nego onaj koji ide gore-dolje i donosi određene nervoze i rizike. Smatramo da je procjena bila dobra, zanimanje dioničara veliko i vjerujem da je to solidna dionica.

Jeste li od nekog strateškog partnera mogli dobiti više za Veterinu?
 Nismo mogli dobiti više i postigli smo najvišu cijenu upravo na ovaj način. Bilo je interesa određenih kompanija, ali nijedna od njih nije bila klasični strateški partner, dakle netko kome je osnovno poslovanje vezano za veterinu. I naša procjena, a i procjena naših savjetnika, bila je da na burzi postoji izuzetno veliki interes da ćemo tako postići bolju cijenu. S druge strane, vjerujemo da Veterina ima dobar menadžment i dobar asortiman proizvoda pa zašto im onda ne pružiti priliku da dalje brinu o kompaniji.

Nakon prodaje Veterine i vaše tvrtke u Italiji Pliva Pharma S.p.A, što je još ostalo za prodati od nematičnog poslovanja?
Odluku o prodaji Veterine donijeli smo puno prije spajanja s Barrom. Zato smo je još 2000. osnovali kao zasebno poduzeće. Italija je zanimljivo tržište, ali to je tržište u nastajanju i s velikim pritiscima na cijene. Naime, tamo je generički segment vrlo mali s velikom konkurencijom i procijenili smo da bi ostanak na tom tržištu bio veliki napor za kompaniju. Zato smo svoje resurse alocirali na neka druga područja. Nedavno smo kupili jednu izuzetno atraktivnu tvrtku u Njemačkoj. To je onkološka kompanija O.R.C.A., a nama je onkologija segment u koji polažemo puno vjere za budućnost. Pliva već niz godina u Češkoj, u Brnu, u tvrtki PLIVA - Lachema razvija i proizvodi onkološke proizvode. Nedostajala nam je upravo kompanija poput O.R.C.A. da proširimo tržište u Njemačkoj. To je zapravo preusmjeravanje na atraktivnije segmente.

Jesu li u planu neke druge akvizicije i gdje?
Pliva posluje na tridesetak tržišta u Europi i Aziji, i mi ih dijelimo na za nas ključna tržišta i ona manje značajna. Hrvatsko je tržište relativno malo, 4,5 milijuna stanovnika s potrošnjom lijekova kakva jest, i prirodno je da ako Pliva želi, a želi, biti jedna od vodećih europskih farmaceutskih kompanija, mora snažnije ići prema novim tržištima. Naša ključna tržišta razvoja su prije svega Poljska, gdje smo među četiri vodeće kompanije, zatim Rusija, Njemačka u kojoj imamo izuzetno dobro poslovanje. Ali postoji i potpuno novi svijet koji se danas stvara, a to su zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, poput Ukrajine, Kazahstana li Turkmenistana, gdje vidimo mogućnosti razvoja. Pratimo mogućnosti na tim tržištima i ako vidimo nešto što bi za nas bilo dobro, sigurno ćemo razmotriti mogućnost akvizicija.

Koliki je Plivin udio na hrvatskom tržištu?
Govorimo li financijski, Pliva zauzima oko 20 posto hrvatskog tržišta. Međutim, ako pogledamo volumen, tada je 40 posto svih lijekova koji se prodaju u Hrvatskoj Plivinih. Dakle Pliva podmiruje veliki dio potreba u Hrvatskoj. Godišnje proizvedemo oko 35 milijuna kutija.

Poslujete i u Aziji. Što ondje radite i koliko?
To je jedan novi svijet. Azija je definitivno tržište koje dolazi. Mi smo u Kini preko 10 godina i Sumamed je tamo vrlo popularan lijek. Znate, prije deset godina bila je uistinu avantura otići u jednu mnogoljudnu zemlju u kojoj su lijekovi bili jako jeftini i u kojoj je bilo mnogo kopija. Mi i danas uz, nažalost, veliki broj kineskih kopija imamo dobar posao u Kini. Doživljavamo Aziju kao regiju o kojoj ćemo u budućnosti morati puno više razmišljati i znati, jer tamo živi gotovo polovica svjetskog stanovništva, a snažan razvoj standarda u tom dijelu svijeta nešto je o čemu treba voditi računa.

Pliva drži više od 24 posto Medike, naše najveće veledrogerije. Kakvi su planovi novog vlasnika prema Mediki?
Iako je došlo do djelomične promjene vlasničke strukture Medike, ništa se bitno nije dogodilo i ona je i dalje vodeća veledrogerija u Hrvatskoj. Zadovoljni smo kako ona radi. Medika je kompanija koja može razmišljati i o izlasku izvan granica Hrvatske. Svjedoci smo da se bivše jugoslavensko tržište sve više integrira. Barr i Pliva jednako su zainteresirani da se unaprijedi kvaliteta poslovanja u Mediki, smanje troškovi, poveća produktivnost i profit. Na tim područjima nema nikakve razlike između nas i Barra.

Kani li Pliva, kao i neki drugi proizvođači lijekova, ući direktno u sektor maloprodaje?
Pliva zasad takvih ideja i ambicija nema.

Kakva je razlika između Plive prije 10, 20 godina i Plive danas, i kamo Pliva ide?
Pliva prije deset godina i Pliva danas su uistinu dvije potpuno različite kompanije. Prošli smo veliku transformaciju, i to iz kompanije koja je bila dominantno lokalna, okrenuta hrvatskom tržištu i nekim tržištima bivše Jugoslavije, u Plivu iz 2006. godine, koja je prije preuzimanja od strane Barra bila deseta generička farmaceutska kompanija u svijetu. Evo samo nekoliko paralela - 1994. i 1995. godine 80 posto prihoda farmaceutike dolazilo je s hrvatskog tržišta, da bi prošle godine to bilo samo 20 posto. Dakle, 80 posto naših prihoda dolazi sa svjetskog tržišta, što tvrtki daje veliku stabilnost. A i da budemo posve iskreni, za vrijeme velike domaće nelikvidnosti upravo su ta velika vanjska tržišta osigurala Plivi financijsku stabilnost. Potom, tamo negdje ‘94., ‘95. ili ‘96. godine imali smo izvan granica Hrvatske tridesetak, četrdesetak zaposlenika ili, ako govorimo o bivšoj Jugoslaviji, možda stotinjak, da bi 2006. Pliva izvan granica Hrvatske imala preko 3000 zaposlenika. Dakle to je transformacija od lokalne prema globalnoj kompaniji. Postali smo jedna od deset najvećih globalnih generičkih kompanija s vrlo snažnim razvojem, s modernim proizvodnim pogonima. Moram reći da 1996. godine Pliva nije imala nijedan GMP pogon (Good Manufacturer Practice - certifikat dobre proizvođačke prakse) za svjetska tržišta, a danas su svi Plivini pogoni registrirani za svjetska tržišta i to zapravo daje snagu Plivi.

Možete li najaviti konkretno koji će biti Plivin najveći pothvat u 2008.?
Gledamo to s dva aspekta. Prvo je da u 2008. želimo i dalje jačati naše pozicije na ključnim tržištima. No, istodobno gledamo i neka druga tržišta koja su za nas zanimljiva i kako na njima ojačati. Tražimo načine kako ojačati poziciju u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj... S druge strane itekako pomno pratimo sva kretanja na globalnom farmaceutskom tržištu, tražeći neke mogućnosti. Zbog poslovne tajne ne mogu vam u ovom trenutku dati “imenom i prezimenom” projekt, ali sigurno da promatramo neka nova potencijalna tržišta i tražimo najbolju strategiju ulaska na njih.