0

Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

U Podravki ćemo morati reagirati

Damir Polančec govori o pritužbama stranih investitora, o ministrima u nadzornim odobrima, eventualnim poreznim rasterećenjima, rokovima za planove restrukturiranja brodogradnje, ali i lošim rezultatima Podravke i radu Povjerenstva za cijene kojemu je na čelu

Razgovarao Većeslav Kocijan

Pogledajte intervju sa Damirom Polančecom

O čemu je riječ u sporu između vas i Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu?
Čini mi se da je to zapravo osobni sukob gospodina Hasslachera sa mnom. Naime, još 2006. dobio sam poziv da sudjelujem na prezentaciji rezultata ankete Austrijske gospodarske komore o poslovanju u Hrvatskoj. Nažalost, za taj sam dan imao dogovorene obveze, a to sam u pisanom obliku korektno odgovorio. Krenula je prepiska u kojoj sam potvrdio kako sam otvoren za suradnju, ali taj dan jednostavno imam druge obveze. Nakon toga su započeli napadi na mene, a smatram ih neutemeljenima jer nemam nikakvih komunikacijskih problema s austrijskim gospodarstvenicima u Hrvatskoj. Naprotiv, smatram da su Austrija i njeni gospodarstvenici učinili izuzetno mnogo za hrvatsko gospodarstvo i moj im je ured uvijek otvoren, ali ovakva je komunikacija neprimjerena. Ovih ću dana ugovoriti sastanak s vodstvom Austrijske gospodarske komore u Hrvatskoj i s njihovim gospodarstvenicima kako bismo pokušali riješiti probleme. Ponavljam, problem nije u meni.

Na Danu poduzetnika najavili ste prosječni rast BDP-a u vašem mandatu od 7 posto. Smatrate li to doista realnim?
Svjestan sam svega što se događa na globalnoj razini, ali sam optimist jer ćemo, primjerice, zadržati razinu ulaganja iz državnog proračuna u infrastrukturu u visini dvije milijarde eura. Osim toga veliki potencijal vidim u energetici, a tu u sljedeće četiri godine očekujem puno investicija, i to privatnog kapitala. S druge strane Agencija za promicanje izvoza i ulaganja u ovom trenutku koordinira tridesetak vrlo perspektivnih projekata i uvjeren sam da će se više od 80 posto njih ostvariti. Sve bi to trebalo pridonijeti da se ostvare visoke stope rasta.

Spominjete energetiku. Je li gotova energetska strategija?
Moje ministarstvo mora pripremiti izvješće o primjeni strategije za razdoblje 2002.-2007. te ga kroz Vladu uputiti u Sabor na raspravu. Ministarstvo ujedno koordinira izradu nove strategije na kojoj rade EKONERG, Fakultet energetike i računarstva, Rudarsko-geološko-naftni fakultet te Ekonomski institut koja bi trebala biti spremna u rujnu i upućena na Vladu, pa u Sabor, a do tada očekujemo i opsežnu javnu raspravu. Očekujem da će strategija biti vrlo zanimljiva, a cilj će biti osiguranje energetske neovisnosti i, naravno, povećanje proizvodnje energenata u Hrvatskoj.

Hoćemo li graditi nuklearke?
To ne smije biti tabu-tema u Hrvatskoj. Mnoge se europske i svjetske velesile okreću nuklearnoj energiji. Uostalom, nukelarka u Krškom praktički je na granici s Hrvatskom. Od toga ne trebamo bježati već slušati struku pa onda odlučiti.

Zašto Vlada ovogodišnji proračun smatra razvojnim i poticajnim za gospodarstvo? Zadnji put su gospodarstvu dane olakšice 2000. kada su smanjeni neki doprinosi?
Razvojan je zato što je zadržan trend smanjenja deficita državnog proračuna, a to u konačnici ostavlja više novca za razvojne projekte. U ovoj godini predviđamo smanjenje deficita na 2,3-2,4 posto. Na drugoj je strani najveći rast proračuna u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, i to za 12 posto u odnosu na originalni proračun za 2007. Moramo graditi svoju konkurentnost na osposobljenoj radnoj snazi i visokoobrazovanom menadžmentu. To možemo postići samo uz odgovarajući pristup obrazovanju. Ključno je to da što više mladih završava fakultete, da što bolje riješimo cjeloživotno učenje. Čovjek danas mora trčati kako bi ostao u mjestu pa nam bez obrazovanja nema ni opstanka.

A olakšice za gospodarstvo?
Najveći je problem Hrvatske u prevelikoj potrošnji i ovisnosti o državnom proračunu. Već četiri godine govorim kako je ključna sanacija i retrukturiranje svih sektora i tvrtki koje ovise o subvencijama iz državnog proračuna. Dok ne riješimo problem potrošnje i ovisnosti o državnom proračunu ne može se očekivati ni smanjenje poreznog opterećenja. Postoji, međutim, čitav niz izvanproračunskih nameta od kojih neke jednostavno treba ukinuti. U pogledu poreza smatram da ne trebamo četiri porezne stope na dohodak i razumijem želju poslodavaca da se ukine stopa od 45 posto. Uvjeren sam da ćemo zajedno naći rješenje koje ide u tom smjeru.

Pročitali ste Bijelu knjigu Hrvatske udruge poslodavaca?
Jesam, i u njoj nema gotovo ničega što ne bih istog trena potpisao. To su realni zahtjevi.

Tri ste godine u izvršnoj vlasti, dakle u poziciji da mijenjate stvari.
Vrlo se često pozivamo na strane institucije, pa ću reći da je, primjerice, Svjetska banka dvije godine zaredom uvrstila Hrvatsku u 10 top-zemalja svijeta kad je riječ o reformama koje se provode. To nije bilo slučajno već je rezultat naše politike.

Naglašavate važnost malih i srednjih poduzetnika i najavljujete multipliciranje 279 milijuna kuna predviđenih za MISP u budžetu kroz bolju suradnju različitih institucija. Možete li to rastumačiti?
Tih 279 milijuna kuna je 30 posto više nego u budžetu za 2007. Mislim da je jedan od najuspješnijih projekata ove Vlade upravo poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Jedna od prvih stvari koje sam učinio nakon imenovanja na mjesto ministra je sastanak s Hamagom, HBOR-om, Fondom za regionalni razvoj, Fondom za razvoj i zapošljavanje i APIU-om, jer smatram da se suradnjom i definiranjem zajedničkih programa, dakle ne više na način da jedni drugima konkuriramo, mogu postići još bolji rezultati. Mali i srednji poduzetnici najžilaviji su dio našeg gospodarstva, najbrže se prilagođavaju i najviši je rast izvoza upravo tih tvrtki, pa im moramo dati i najjaču podršku.

To znači da će postojati nekakva koordinacija?
Da. Te će institucije ovih dana izaći sa zajedničkim projektima i programima. Prošle godine je Ministarstvo gospodarstva imalo 21 program podrške za MISP. Po mom je mišljenju to previše pa ćemo ih svesti na 8 do 13 zajedničkih programa Ministarstva i prije navedenih institucija. To bi trebalo značiti snažniju podršku malim i srednjim poduzećima.

U koliko nazornih odbora sjedite?
U ovom sam trenuku u tri nadzorna odbora. Prvi je Ina, a smatram da je u tako značajnom poduzeću iz resora Ministarstva gospodarstva ministru mjesto u Nadzornom odboru. Potom sam, na zahtjev sindikata, ušao u Nadzorni odbor Hrvatskih pošta, i drago mi je što sam tamo jer vidim veliki potencijal te tvrtke. Ona je danas u problemima, ali će, uvjeren sam, u sljedeće četiri godine HP postati jedna od najuspješnijih velikih tvrtki. Treći je Nadzorni odbor Brijuni Riviera, u kojemu sam, na prijedlog Istarske županije i župana Jakovčića, postao član tog projekta. Ondje možemo u sljedeće četiri godine osigurati investicije preko 1,5 mlrd eura.

Koji je smisao da ministri sjede u mnogobrojnim nadzornim odborima, ako nisu u stanju taj posao dobro odrađivati s obzirom na sve druge obveze?
Svi mi imamo neke svoje limite. Nisam previše zainteresiran da sjedim u nadzornim odborima, ali branim stav da u nekim tvrtkama, poput Ine ili HP-a, mora biti prisutan ministar. Upravo pripremamo novi zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika i novi popis tvrtki od državnog značaja - on ne bi smio sadržavati više od četrdesetak tvrtki, a smatram da ministri ne bi trebali biti u više od dva-tri nadzorna odbora.

Što je istina o sastanku Podravkinih menadžera s Milanom Horvatom iz FIMA-e? Je li netko iz vlasti dosad provjerio priču o kupnji tvrtkinih dionica od strane FIMA-e za Podravkine menadžere koju je Business.hr otvorio još prije godinu dana?
Moja priča s Podravkom traje od 1992. godine i za svakog je Podravca stvar ponosa i prestiža raditi u toj tvrtki. S 33 godine postao sam član Uprave Podravke i volim tu tvrtku. Ona mi je puno dala i ja sam joj uvijek nastojao to vratiti, ali mi danas povezivanje s Podravkom postaje opterećenje. Pitanja koja ste postavili su za predsjednika Uprave. Postoji određena suradnja Podravke s FIMA-om. Prirodu te suradnje neka pojasni predsjednik Uprave, inzistiram na tome. Glede sastanka koji spominjete, u razgovoru s gospodinom Marincem te iz medija i Podravkinih priopćenja doznao sam da je sastanak održan, ali se na njemu raspravljalo o potpuno drugim stvarima, a ne o preuzimanju tvrtke. Uostalom, tko god želi postati ozbiljan dioničar u Podravki - može, jer se na tržištu nalazi 74 posto njenih dionica koje su svima dostupne.

Kakvi su planovi države s Podravkom?
Podravka je tvrtka od strateškog državnog interesa i u ovom trenutku ne raspravljamo niti pripremamo odluke o privatizaciji tih 26 posto.

Godišnje Podravkino izvješće daleko je od sjajnog. Godinama se govori o potrebi restrukturiranja, ali se čini da sve ostaje isto. Hoće li biti promjena u Upravi?
Loš rezultat posljedica je puno toga. Istaknuo bih, recimo, gubitak distribucijskog ugovora s Nestléom. Prije pet godina bio sam kreator suradnje između Podravke i Nestléa, i tada su me napadali zbog nerazumijevanja koristi koje je Podravka imala, a trebala je imati i daleko više. Upravo se na rezultatima iz 2007., kad je Podravka izgubila taj ugovor, vidi koliko je on donosio Podravki. To je dobrim dijelom uzrok lošeg rezultata. Nadalje, Podravka je 2006. pokrenula program zbrinjavanja viška zaposlenih - uz vrlo stimulativne otpremnine iz tvrtke je otišlo 530 ljudi, a u godinu i pol zaposleno je 420 novih?! Država kroz svoje članove u Nadzornom odboru, a ja nisam jedan od njih, ima pravo i obvezu da brine o toj tvrtki, i mi ćemo zbog takvih rezultata vjerojatno reagirati.

Dosta je skepse u javnosti oko formiranja zatvorenih investicijskih fondova od portfelja HFP-a, osobito uz buduće upravljanje tvrtkama koje će završiti u takvim fondovima.
Ne mogu još govoriti o svim detaljima, no jedan će od zadataka društva koje će upravljati fondom, ali će to biti profesionalci a ne ljudi iz politike, biti redefiniranje portfelja zatvorenog investicijskog fonda. Ako u prvoj fazi u njega stavimo 20 ili 30 posto neke tvrtke - a takvih će tvrtki biti 10, 20 ili 50 - zadatak će društva za upravljanje fondom biti da izvrši redefiniranje portfelja. To znači da će oni i prodavati udjele tih tvrtki koje će biti imovina fonda, i to transparentno - na burzi.

Kakvi su rokovi za formiranje fondova?
Prvi zatvoreni investicijski fond bit će osnovan, i obavljena njegova inicijalna javna ponuda, ove godine. Morat ćemo formirati nekoliko fondova, s obzirom na vrijednost portfelja HFP-a, no to će biti kontinuiran proces. Moramo paziti i na situaciju na tržištu kapitala. U ovom trenutku, i da već imamo fond, ne bi bilo pametno ići s IPO-om jer je trenutačno slab interes fondovske industrije, ali i drugih institucionalnih ulagača na tržištu.

Kako se upalo u ovaj vremenski tjesnac s planovima za restrukturiranje brodogradilišta, pa se oni sada moraju ispravljati u 14 dana? Je li u tom vremenu uopće moguće to kvalitetno napraviti?
Kad govorimo o brodogradnji tu kasnimo dugi niz godina, praktički od hrvatske nezavisnosti. Svi smo skupa nakon potpisa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju istog trena trebali krenuti u restrukturiranje i sanaciju brodogradilišta i pripremu novih modela potpora. Na to nas je Sporazum obvezivao. Nismo mi sad dali nikakav nerealan rok od 14 dana. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, u suradnji s EK, nam je tek nedavno proslijedila pismo iz kojega proizilazi što trebamo učiniti kako bismo popravili individualne programe sanacije i restrukturiranja brodogradilišta. Formirali smo poseban tim ljudi iz Ministarstva i Jadranbroda koji obilaze brodogradilišta i daju jasne naputke. S AZTN-om smo razjasnili određena otvorena pitanja, a sada pripremamo pismo za EK u kojemu ćemo iznijeti naše stavove o potporama od 2002. do 2005. te načinu izračuna tih potpora. Do 12. travnja dovoljno je vremena da brodogradilišta odrade prvu fazu svojih obveza. U međuvremenu ćemo osnovati savjetnički tim koji će od 12. travnja do konca mjeseca svakodnevno raditi zajedno s brodogradilištima na analizi i unapređenju programa. Želim vjerovati da ćemo početkom svibnja imati programe poboljšane prema naputcima AZTN-a. Naša je obveza da ih pošaljemo Europskoj komisiji do konca lipnja, ali želimo da se to odradi do početka svibnja.

Koliko je realna privatizacija Uljanika i Kraljevice u ovoj godini? Jesu li doista Koreanci jedini interesenti za kupnju naših brodogradilišta i hoće li im ih hrvatska Vlada prodati?
Privatizacija se mora dogoditi. Ako želimo proizvoditi brodove s višom dodanom vrijednošću, sa sadašnjom tehnologijom to nije moguće. Ako će država sudjelovati u sanaciji, a to možemo provesti samo tako da dio obveza brodogradilišta država preuzme na sebe pa onda ta potraživanja pretvori u kapital, je li onda pametno da država još izdvaja i ogromna sredstva za tehnološku obnovu? Mislim da taj dio posla treba odraditi privatni kapital i zbog toga je privatizacija po meni nužnost. Dodatni je problem što je u temeljni kapital većine brodogradilišta u trenutku pretvorbe ušlo i pomorsko dobro koje je neotuđivo i koje ne može biti predmet privatizacije. Mi ga moramo sačuvati, a pravna struka nema jedinstven stav kako to provesti. Glavno je pitanje treba li obeštetiti brodogradilišta i na koji način. Nije lako pronaći odgovore na to. Na dosadašnjim smo sastancima u Ministarstvu s Jadranbrodom i našim savjetnicima uspjeli suziti opcije, ali još nismo došli do rješenja. Inače, jedna je koreanska tvrtka zainteresirana za ulaganje u hrvatska brodogradilišta. Za Kraljevicu je, srećom, zanimanje daleko veće. Postoji interes i za Uljanik koji je naše najzdravije brodogradilište, ali o modelima ćemo kad dođe vrijeme za to.

Postoje li simulacije s procjenama što bi provođenje predloženog Zakona o trgovini i radu nedjeljom značilo za taj sektor i ukupni BDP?
U 2004. nekoliko mjeseci se primjenjivao zakon koji je zabranjivao rad nedjeljom, prije no što je pao na Ustavnom sudu. U tom razdoblju nije došlo do pada prometa u trgovini, niti do otpuštanja djelatnika. Potpuno sam uvjeren da će jednaki efekt biti i nakon primjene ovog rješenja.

Je li to dokaz da država i njene inspekcije ne rade dobro? Jer, čini se nemogućim da skratite radno vrijeme, a da se to ne odrazi na broj zaposlenih.
Uvjeren sam da je moguće. Ali kad me već pitate o inspekciji, mogu vam reći da ćemo uskoro imati GSV s temom o Državnom inspektoratu, posebno inspekciji u radnom zakonodavstvu. Pobornik sam toga da broj inspektora rada treba povećati i da proračun Državnog inspektorata trebamo povećati kako bi bio efikasniji.

Cijene goriva na crpkama rastu, voće i povrće dosegnulo je rekordne cijene. Zadnjih dana mnogi se pitaju što radi Povjerenstvo za praćenje cijena kojemu ste na čelu?
Na nama je da rast cijena pokušamo usporiti kroz fiskalne, monetarne i druge mjere te ih dovesti u prihvatljive okvire, što i činimo. Fiskalne su mjere i uvođenje plivajućih trošarina u prošloj godini, čime smo se u proračunu odrekli 170 milijuna kuna te tako utjecali na smanjenje rasta cijena naftnih derivata. S druge smo strane 450 milijuna kuna uložili za saniranje posljedica suše u prošloj godini. U ovoj smo godini zamrznuli cijenu plina i struje do ljeta i usporili rast cijena umjetnih gnojiva, no ne možemo gušiti HEP i Inu ako je to nerealno. Morat ćemo pronaći neku mjeru. Smanjili smo cijene tri osnovna prehrambena artikla, a vjerujem da ćemo u nekim gradovima i u nekim segmentima naći prostora i za smanjenje cijena komunalnih usluga.

Dakle sada pokušavate pregovarati s lokalnom samoupravom?
Da. Upravo na tome radimo i uskoro će Povjerenstvo predstaviti svoje rezultate.