0

Biserka Preininger Fižulić, predsjednica Nadzornog odbora i suvlasnica Magme

Magma postaje globalni igrač 

Biserka Preininger Fižulić, vlasnica trećine Magme, odlučna je žena koja zrači energijom i neposrednošću, ali i sigurnošću u ono što radi. Jednako bez zadrške govori o strategiji širenja svoje tvrtke, očekivanjima oko javne ponude dionica, kao i o vremenu bavljenja politikom svoga muža Goranka Fižulića

Razgovarao Većeslav Kocijan

Pogledajte intervju sa Biserkom Preininger Fižulić

U tijeku je javna ponuda 25 posto dionica Magme, što je prvi takav izlazak na burzu jedne privatne tvrtke u Hrvatskoj. Budući da su nove dionice trećina ponuđenih, to je zapravo Magmina druga dokapitalizacija ove godine. Znači li to da tvrtka ima problema sa solventnošću?
Ne. Tvrtka izlazi na tržište s 5 posto novih dionica i 20 posto dionica Jupiter fonda koji je Magmu sa 7 milijuna USD dokapitalizirao još 1997. godine i stekao 25,93 posto dionica. Strategija fonda poput Jupitera je da treba izaći u nekom roku iz kompanije, a ugovorom koji smo tada potpisali obvezali smo se da će to biti putem IPO-a. S obzirom na povoljnu situaciju na tržištu odlučeno je da se to učini sada. Dakle, nije riječ se o problemu solventnosti već o ispunjavanju naših ugovornih obveza.

Prvu ovogodišnju dokapitalizaciju proveo je fond Templeton u veljači. To je bio jedan manji iznos u visini 7 milijuna dolara, čime je stekao 4,35 posto dionica, što je za nas bio zapravo strateški potez da pustimo u kompaniju jedan takav veliki fond koji je usmjeren i na maloprodaju, što je naša industrijska grupa.

U početku je bilo rečeno da je minimalna cijena Magmine dionice 201 kuna. Međutim, u javnom pozivu za upis dionica koji je uslijedio ponuđen je raspon cijene od 227 do 238 kuna. Kako je nastala ta razlika?
Minimalna cijena od 201 kune bila je sastavni dio prospekta za IPO koji je za nas izradio agent izdanja Zagrebačka banka. Raspon cijene koji je određen nakon provedenog “anchor“ razdoblja rezultat je cijelog niza sastanaka agenta izdanja s institucionalnim investitorima te njihovog iskazanog interesa.

Neki analitičari tvrde da je postavljeni raspone cijene prilično zahtjevan za vrednovanje vaših dionica. Čime pravdate tako visoko postavljenu cijenu?
Procjena vrijednosti kompanije bazirana je na modelu diskontiranog cash flowa (DCF), ali i usporednim modelom u industriji maloprodaje vertikalno integriranih kompanija - našoj peer grupi. Usporedbom cijena s našom “peer grupom” dolazi se i do veće procjene vrijednosti dionica - od 260 do 320 kuna, što daje potencijal od 9 do 36 posto na gornju procijenjenu vrijednost IJP.

Osim što je Templeton kao globalni fond postavio najniži prag, ostatak procjene bazirao se na planiranim vrijednostima prihoda, profitnim stopama te planiranom ekspanzijom Magme u regiji. Magma od svog početka bilježi rast godišnjih prihoda od 25 posto pa postoji uporište da se u takav rast vjeruje i dalje.

Djelatnost Magme je podijeljena u tri osnovne grane - Turbo limač, Turbo sport i Magma moda, a sva tri programa sažeta su sinergijskim efektom franšiza globalnih brendova kao i razvoja vlastitih robnih marki. Na takav je način tvrtka manje osjetljiva na oscilacije na tržištu te ima veću fleksibilnost u izlasku na nova tržišta. Imamo i bolju pregovaračku poziciju u odabiru lokacija za naše trgovine koje su vrlo bitne za našu djelatnost maloprodaje.

Što se želi postići time da će 60 posto ponuđenih dionica ići pravnim, a 40 posto fizičkim osobama?
Prijedlog alokacije proizlazi iz savjeta agenta izdanja, a temelji se na trenutačnom stanju hrvatskog tržišta kapitala te želje da se osigura budućnost i stabilan rast vrijednosti dionice. Institucionalni investori ostaju duže u portfelju kompanije od malih dioničara, i to je jednostavno takva praksa.

U što će Magma utrošiti prikupljeni novac?
Magma ima plan širenja u regiju, kao što je prikazano u našem prospektu. Danas smo prisutni izvan Hrvatske na tržištu Slovenije sa četiri trgovine, a otvaraju se do konca godine još četiri. U Mađarskoj se do kraja godine otvaraju najmanje tri, u Srbiji pet, a u Hrvatskoj još 14 trgovina. Bugarska i Rumunjska su u planovima za sljedeću godinu.

Gdje još MAGMA vidi svoja potencijalna tržišta? Kanite li izaći i na tržište Stare Europe?
Potencijalna tržišta smatramo ona koja imaju najbržu stopu rasta, a to su upravo ta na kojima smo u iduće dvije godine i planirali otvaranje trgovina. Zasad nema planova za otvaranje trgovina u Staroj Europi, ali izlaskom na burzu nama su sva vrata otvorena, postajemo globalna tvrtka i cilj nam je da ostanemo konkurentni na tržištu.

Svojedobno ste krenuli na rusko tržište, ali ste od toga odustali. Zašto?
Mi istražujemo rusko tržište. To je veliko tržište, ali je zbog udaljenosti za njega potrebna bolja priprema. Stoga je trenutačna strategija kompanije da se izlazi na tržišta koja su u regiji i koja su logistički lakše dohvatljiva iz središnjice u Hrvatskoj.

Izlaskom na burzu Magma prestaje biti obiteljska tvrtka. Što se za vas u upravljačkom smislu time mijenja?
Zapravo ulazak Jupiterovog Food Funda 1997. godine značio je za Magmu veliki iskorak jer je tada tvrtka iz potpuno privatnog obiteljskog vlasništva prerasla u dioničko društvo s novom strukturom i načinom rada. Uspostavljen je Nadzorni odbor u kojemu je predstavnik Jupiter fonda dobio svoje mjesto, a ja sam imenovana za njegovu predsjednicu. Uspostavljena je uprava s Gorankom (op.a. Fižulićem) kao predsjednikom Uprave. Tvrtka se formalizirala i u načinu izvještavanja. KPMG, jedna od najvećih revizorskih kuća, od 1997. pa do danas garantira točnost financijskih podataka prema međunarodnim računovodstvenim standardima. Dakle sljedivost računovodstvenih podataka postoji već 10 godina. Tako da za nas izlazak na burzu u tom smislu nije ništa novo. Novost je naša prisutnost na financijskom tržištu kao listane kompanije na prvoj kotaciji.

Negdje je vaš suprug i suvlasnik Magme Goranko Fižulić ustvrdio kako svaka obiteljska tvrtka u jednom trenutku doživljava tranziciju u kojoj bi sljedeća generacija trebala preuzeti posao, a onda se postavlja pitanje koliko je ta druga generacija zaineresirana ili talentirana za to. Je li i to jedan od razloga vašeg izlaska na burzu?
Nije. Mi imamo dvoje djece koja su još mlada i njihov je slobodan izbor što će u životu raditi. Osim toga smatramo da je bolje ostaviti djeci dionice od jedne velike kompanije koja ima budućnost i mogućnost rasta na globalnom tržištu nego ostaviti stopostotno vlasništvo u jednoj maloj tvrtki kojoj se može dogoditi da u globalnom svijetu vrlo brzo i nestane.

Kakva je struktura prihoda Magme?
Imamo tri osnovne djelatnosti: Turbo limač za djecu koji čini 46 posto prihoda, modu s oko 30 posto i oko 20-ak posto odnosi se na Turbo sport. Tretiramo ih gotovo podjednako mada je Turbo limač najstariji i s njim imamo vodeću poziciju na tržištu u svim zemljama u kojima poslujemo. Kad je riječ o TV-serijama i izdavaštvu teško je točno reći jer je to ugovorno vezano i uz odjeću i uz igračke.

Koliki je udio u prodaji vlastitih robnih marki izvan vlastite maloprodaje?
Naše tržišne marke su više zastupljene u našim maloprodajnim mjestima, budući da imamo strategiju da izvan maloprodaje nastupamo sa selekcioniranim partnerima na različitim teritorijima, što je zasad tek manji dio.

Kako uspijevate kontrolirati, primjerice, rad vaše tvrtke u Hong Kongu i kako je poslovati na tako različitim tržištima poput srbijanskog, mađarskog ili kineskog? Susrećete li se s korupcijom?
Sve su Magmine tvrtke informatički integrirane sa središnjicom, uspostavljena je korporativna komunikacija, a naučili smo da poslovanje u drugim državama treba prilagoditi i poštovati kulturu zemlje u kojoj se posluje, što se ponajviše odnosi na poslovanje u Hong Kongu. Hong Kong se nalazi na izvoru proizvodnje i mi tamo zapošljavamo 20 lokalnih djelatnika, za što je potrebno bilo shvatiti kako se tamo radi. Poslovanje u svakoj od šest zemalja u kojima Magma trenutačno posluje specifičan je utoliko što je sredina drukčija, ali sam sustav poslovanja u tvrtki kao što je Magma nameće se kao okvir za odvijanje posla koji se ili prihvati ili ne. Dosad nismo imali negativnih iskustava i smatramo kako se boljim i organiziranijim sustavnim načinom poslovanja mogu riješiti ili preduhitriti mnoge neugodnosti.

Za svoje proizvode kažete da su hrvatski. Šivate ih u Kini, od stranih materijala, pa čak i svoje reklame snimate na Karibima, a ne na Jadranu. Kako to?
Kada smo iskočili izvan granica Hrvatske naša je strategija bila, budući se borimo s globalnim igračima, da prihvatimo i takav koncept rada. Ako želimo biti konkurentni, moramo se povoditi za trendovima koji vladaju na razini globalne ekonomije.

Naš proizvod vlastitih robnih marki ne razlikuje se od ostalih globalnih brendova: osmišljen je u Hrvatskoj, ovdje postoji veliki tim mladih dizajnera i veliki odjel marketinga koji im daje podršku. Sam proizvodni trošak je u omjeru manji od ugrađenog znanja pa se takav proizvod može tretirati utoliko hrvatskim ukoliko se i bilo koji drugi veliki svjetski brend može tretirati talijanskim ili francuskim, a koji je proizveden u Kini baš kao i naš.

Možete li reći u postotku koliki je udio cijene rada u vašim proizvodima, a koliko ostalo?
Pa taj udio čini oko trećinu i u njemu su svi troškovi vezani za proizvodnju. Naravno, on je različit od proizvoda do proizvoda, ovisno, primjerice, i o kvaliteti materijala i gdje se prozvodi. Ovo je jedna vrlo gruba procjena, ali u svakom slučaju ono sve drugo veći je dio u njegovoj cijeni.

Što Magma očekuje od gradnje logističkog centra u Jatrebarskom?
Izgradnja logističkog centra u Jastrebarskom veliki je projekt koji će donijeti znatna poboljšanja u logistici, smanjit će troškove manipulacije i skratit će vrijeme transporta od proizvođača do kupca. Već u sljedećoj godini očekujemo smanjenje troškova i svjesni smo toga da je izgradnja ovakvog distribucijskog centra bio preduvjet za naš plan regionalnog širenja. Distribucijski centar će imati kapacitete pokrivanja distribucije do 1000 km udaljenosti. Dakle, u konačnici je riječ o optimalizaciji poslovanja. Koliko će to smanjenje troškova biti ne znam, ali važnost izgradnje toga centra leži u činjenici da bez njega nema širenja u regiji. To je naše biti ili ne biti.

Svojedobno je Magma imala problema sa sindikatima, isplaćivanjem prekovremenih sati, neredovitim plaćama, navodnom zabranom učlanjenja u sindikate... Kakvi su danas ti odnosi?
To se događalo u vrijeme kad je moj suprug bio ministar i mislim da je tu više bilo marketinškog i političkog djelovanja nego što je doista bilo problema. Magma ima zaposleničko vijeće i prema Zakonu o radu naši radnici mogu ostvarivati svoja prava ili putem sindikata ili putem zaposleničkog vijeća.

Mislim da je taj segment danas dobro pokriven i da su radnici plaćeni prema svom radu. Nadam se da ćemo i u budućnosti moći omogućiti našim radnicima da se dodatno educiraju, da osjećaju sigurnost i da imaju posao koji ih čini zadovoljnim.

U svim tzv. “ozbiljnim” novinama Magmu predstavlja vaš suprug Goranko. U posljednje vrijeme intervju s vama našao sam jedino u Gloriji. Kako to?
Pretpostavljam da tzv. “ozbiljne novine“ koje su razgovarale s Gorankom smatraju kako informacije trebaju dobiti od predsjednika Uprave, a ne od predsjednice Nadzornog odbora, pa su shodno tome i postupili, barem sam ja to tako shvatila. Moram reći da sam ja, s Gorankom, osnivač kompanije od 1989. i bila sam direktorica Magme prvih pet godina. Poznajem poslovanje i zajedno s njim stvorila sam kompaniju. Ali živimo u takvom okruženju gdje se, očito, muška riječ ozbiljnije shvaća.

Bili ste predsjednica Kruga, udruge poslovnih žena. Jeste li i dalje aktivni u udruzi, jeste li zadovoljni njenim radom i kakvi su uopće dometi takvih udruga?
Bila sam predsjednica Kruga u tri mandata. I dalje sam aktivna u udruzi, osobito u međunarodnim odnosima. Krug je prva hrvatska udruga poslovnih žena, osnovana 1995., mada svoje prve aktivnosti bilježi još od 1992. godine. Smatram da su takve udruge nužne i korisne i da daju mogućnost poslovnim ženama da izraze svoje ideje i stavove koje mogu utjecati na javno mnijenje i društveni položaj poslovnih žena. Već samo druženje i razmjena informacija bitna je za poslovnu ženu, a držim da udruga poput Kruga ima snage da pomogne poboljšanju položaja poslovnih žena u društvenom i u obiteljskom smislu.

Kakav je položaj žena u Magmi?
Istraživanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, pokazuju kako su žene na jednakim položajima često slabije plaćene od muškaraca. To je pitanje naslijeđa i povijesti. Hrvatska tu ne stoji loše po zastupljenosti žena na rukovodećim položajima, osobito u politici. Smatram da su žene dobri radnici, da su pouzdane, ali je, nažalost, često teško spojiti tradicionalna očekivanja od poslovne žene privatno i ona u karijeri. Onaj tko gradi karijeru gotovo i nema radno vrijeme. Tu je ključan tajming, i to je teško. Magma zapošljava 78 posto žena i k tome je većina njih na rukovodećim položajima, pa je po tome možda i svojevrsna iznimka.

U ovoj su zemlji biznis i politika povezani možda i više nego što je to pristojno. U jednom trenutku vaš je suprug bio ministar gospodarstva. Je li to tada bio plus ili minus za vašu tvrtku?
Istina je da je u našoj zemlji povezanost biznisa i politike veća nego što je to potrebno, ali to se da objasniti i time što smo mi još uvijek tranzicijska zemlja. Podržala sam njegovo bavljenje politikom jer je to bila njegova želja, no teško je bilo pomiriti njegovu ulogu s mojom pozicijom na čelu tvrtke. No, je li to bilo korisno ili ne za Magmu? Smatram da nije. Tvrtka je već tada imala 10-godišnje poslovanje iza sebe, strani fond kao dioničara, međunarodnog revizora i međunarodne računovodstvene standarde. Svakako joj je nedostajala Gorankova prisutnost, no kako nije bilo drugog izbora tada preuzela sam veću odgovornost. Danas mi je drago da se fokusirano bavi poslovanjem Magme, što se vidi i po rezultatima.

Koliko čovjek uopće može ostati čist u politici?
Kad je Goranko ulazio u politiku vjerovala sam kako je moguće ostati čist. Vjerovala sam u to i punih 10 godina prije toga, kada smo oboje sudjelovali u osnivanju HSLS-a. Vjerojatno je ta dilema - ostati čist i raditi po vlastitim vrijednostima ili otići - i primorala Goranka da se povuče u polovici svog ministarskog mandata.

Vi i vaš suprug godinama ste finacirali kampanje HSLS-a. Hoće li Magma, vi ili vaš suprug, nastaviti financirati neku političku stranku i na izborima koji slijede?
Vezala bih to na ono što sam već rekla. Podržavanje i stvaranje novog višestranačkog sustava ‘89. u doba socijalističke Jugoslavije imalo je svakako drukčiji značaj nego što znači danas sudjelovati u politici.

Smatramo da je takav angažman Goranka i obitelji dio prošlosti koje ima svoje opravdanje. Teško je bilo odoljeti trenucima stvaranja nove hrvatske države i ne sudjelovati u tome. Magma danas živi u svijetu u kojemu se s globalnim liderima u našoj branši bori za što bolju tržišnu poziciju. Za to su potrebne sasvim druge vrijednosti od onih o kojima sam govorila.