0

Giljotinom po suvišnim propisima

Po nekim izračunima rezanjem nepotrebnih propisa moglo bi se uštedjeti od 400 milijuna do 930 milijuna dolara godišnje

Giljotina pada 1. srpnja, uvjereno najavljuje Vedran Antoljak, voditelj Posebne jedinice za Hitrorez. Regulatorna giljotina, odnosno Hitrorez projekt je kroz koji Vlada namjerava srezati veliki dio suvišnih propisa i zakona koji koče poslovanje gospodarskih subjekata.
Hrvatska bi, po nekim izračunima, rezanjem nepotrebnih propisa mogla uštedjeti od 400 do 930 milijuna dolara godišnje. Najavljivano je da bi se oko 40 posto nepotrebnih akata moglo ukinuti, dok bi se 30-40 posto onih koji ostanu znatno pojednostavnilo. Vedran Antoljak je nešto realniji.
"Naš cilj nije pod svaku cijenu srezati 40 posto propisa. Želimo srezati 20 posto onih koji najviše koče gospodarstvo, tako da oni imaju utjecaj na 80 posto poslovanja. No, naglašavam, mandat Posebne jedinice za Hitrorez nije rezanje već ukazivanje na nelogične, neučinkovite i nepotrebne propise koji bi se trebali staviti izvan snage ili pojednostavniti", ističe Antoljak.

Nelogični propisi
Kad govorimo o propisima zrelima za rezanje, zaista ima svačega: od pravila da mnoge institucije traže domovnicu uz osobnu kartu, iako je tu osobnu bez domovnice nemoguće izvaditi, do toga da pravilnik ne razlikuje zubne tehničare od zubara, tako da prvi moraju imati lift i pristup za invalide, iako ne rade s pacijentima. Tu je i BON1 koji vrijedi samo 30 dana, iako se podaci na njemu ne mijenjaju unutar godine dana. U turističkom sektoru postoji odredba da privatni iznajmljivač gosta obvezno mora prijaviti na dan dolaska, a vikendom odgovarajuće službe ne rade. I tako unedogled...
Kako ističe voditelj jedinice za Hitrorez, regulatorna giljotina je primijenjena ili se primjenjuje u brojnim zemljama svijeta. U Koreji, Meksiku, Mađarskoj i Moldaviji provedena je uz ohrabrujuće rezultate, dok se trenutačno primjenjuje u Irskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Poljskoj i drugdje.
"U jedinci za Hitrorez nalazi se 14 ljudi, a ukupno ih je u timu 22, što uključuje ljude koji rade na preispitivanju određenih propisa koji zahtijevaju stručnost koju mi nemamo, kao što su Marijan Prus, Siniša Petrović, i drugi vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva", otkriva Vedran Antoljak. Projekt financira Vlada, no potpomažu ga i agencija američke vlade USAID, UNDP, i FIAS (Svjetska banka).

Prva faza - gospodarstvo
Prva faza projekta, inventura, odnosno dostavljanje liste propisa iz nadležnosti Ministarstava, državnih agencija i regulatornih tijela, ukupno 67 institucija završila je 1. prosinca, kad je zaprimljeno 4536 obrazaca za propise, a sve su institucije svoje liste dostavile u roku. Od toga, malo manje od pola inventariziranih propisa, njih oko dvije tisuće odnosi se na poslovanje gospodarskih subjekata.
"U sljedećoj fazi nakon 1. srpnja 2007. planiramo proširiti aktivnost i na građanske procedure i pravne propise za građanstvo, primjerice putovnice, kao i spuštanje na lokalnu razinu putem pilot-projekata...", najavljuje Vedran Antoljak.
Iz razmatranja su isključeni Nacionalna obrana i sigurnost (iz razumljivih razloga diskrecije), propisi koje izdaje lokalna uprava i samouprava (koji kasnije dolaze na red) te porezna dokumentacija Ministarstva financija, gdje je reforma već ranije započela.
Za svaki se propis razmatralo je li u skladu sa zakonom, je li potreban, je li povoljan za poslovanje te je li sukladan s propisima Svjetske trgovinske organizacije i standardima Europske unije, a preporuke su sljedeće: zadržati, pojednostavniti (i kako) ili ukinuti.
Nakon regulatornih tijela, u sljedećoj fazi projekta na scenu stupaju oni kojih se propisi najviše i tiču - sami gospodarstvenici. Predstavnici pet poslovnih udruženja - Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i Nacionalnog vijeća za konkurentnost - će od svojih članova, tvrtki, zaprimiti prigovore na postojeće propise, što je jedinstvena prilika da poslovni ljudi Vladi kažu što ih muči.

Uzimajući u obzir mišljenja predstavnika navedenih udruženja koji zajedno tvore Poslovno savjetodavno vijeće (PSV), Hitrorez izrađuje tri paketa prijedloga Vladi - propisi koje Vlada odmah može dati na uklanjanje i/ili pojednostavnjivanje, popis zakona za prosljeđivanje Saboru, a treći je paket propisa za pravne osobe s javnim ovlastima, gdje bi im Vlada preporučila što da mijenjaju kako bi bili učinkovitiji prema privatnom sektoru", objašnjava Antoljak
Od 1. do 15. lipnja je rok za žalbe, a 1. srpnja propisi se režu, odnosno pojednostavnjuju.

Ukidanje nedostavljenih propisa
"Ako institucije i regulatorna tijela ne dostave neki od propisa, pravilnika i podzakonskih akata iz njihove nadležnosti, to znači da oni smatraju da taj propis nije potreban. Mi, naravno, nećemo predlagati ukidanje bez detaljnih provjera i konzultacija, tako da smo za svaki propis koji je nedostajao obavijestili regulatorno tijelo da nam se moraju očitovati o tim i tim propisima iz njihove nadležnosti. Ako nam ponovno ne odgovore, mi ćemo pretpostaviti da njima nisu bitni, i onda ih u preispitivanju predložiti da se ukinu ili ne, ovisno o tome što će reći privatni sektor, te odlučiti Hitrorez", objašnjava voditelj jedinice za Hitrorez.
U obrnutom slučaju, kada zakoni nisu operacionalizirani propisima, na to će se skrenuti pažnja. "Iako naš posao nije pisati podzakonske akte, ako određeni pravilnik poseže u jedan zakon i u njegove podzakonske akte, a ti akti nisu od tog zakona definirani, onda se radi o potencijalno velikom problemu koji koči poslovanje i na koji ćemo skrenuti pažnju."
Stjepan Šafran, predsjednik HOK-a, projekt ocjenjuje apsolutno pozitivnim jer je stvoren da pomogne ljudima koji u Hrvatsku žele ulagati, a nailaze na prepreke u vidu desetina ili stotina propisa ili nepotrebne administracije. "Određeni propisi se krivo tumače i primjenjuju, i mislim da će Hitrorez i tu dati doprinos. Ne smije svaki referent na svoju ruku odlučivati, primjerice, da u nekom kvartu ne treba više dućana i zato ne izdaje dozvolu za trgovinu, on nema pravo to sprečavati. Ako vi imate jednostavnu dokumentaciju i nemate prepreka u birokraciji, onda ćete sami odlučiti kao poslovan čovjek želite li otvoriti tu trgovinu ili ne", navodi Šafran. Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač pozdravlja ideju koja će tvrtke dovesti do smanjenja propisa i regulative koji opterećuju poduzetništvo. "Dobro je što se odredio vremenski rok za akciju i mislimo da ima dovoljno vremena da tvrtke sugeriraju što i u kojoj domeni im smeta u poslovanju, a na samom projektnom timu je da se kvalitetno organizira za provođenje projekta", zaključuje Popijač.

Kritika: malo vremena i opasnost od podnormiranosti
Kako navodi prof. dr. sc. Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, sama ideja projekta zvuči jako dobro. "Ono što ne mogu reći jest da je na temelju najavljenih aktivnosti sasvim vidljivo što će se konkretno učiniti, i ocijeniti šanse za uspjeh i dosege projekta. Na skepticizam me navode i oskudno formulirani upitnici koji počivaju na u visokoj mjeri pojednostavnjenom, crno-bijelom poimanju toga što se nalazi u našim važećim propisima. Izvanjski promatrači mogli bi steći dojam svojevrsne akcijske bajke prema kojoj u Hrvatskoj imamo samo dobre i loše propise, pa je rješenje lako: samo odrežemo loše i sve bude izvrsno. To je svojevrsna naivnost koja - ako zaista bude pretočena u sljedeći korak realizacije - može dovesti do opasne podnormiranosti." Navodi primjer sudskog poslovnika, akta koji donosi Ministarstvo pravosuđa. On ima više stotina članaka i proteže se na stotinjak stranica pisanog teksta. "Mislim da njegovo razmatranje zahtijeva široku specijalističku ekipu stručnjaka, a ne provizorni angažman pojedinog referenta za Hitrorez, te mnogo preciznije odgovore nego što je odgovor s 'da' ili 'ne' na petnaestak pitanja", navodi Uzelac.
Odgovori iz anketnih upitnika, tvrdi, mogu biti koristan prvi korak, no procjenjuje da bi vrijeme za smislenu akciju prije trajalo nekoliko godina negoli nekoliko mjeseci.
Pojednostavnjenje propisa - njihovo skraćenje, redukcija i uklanjanje - može imati i pozitivnih i negativnih posljedica. "Naša je tradicija u tijelima vlasti pa i u svim ostalima tijelima koja primjenjuju propise da se u visokoj mjeri odlikuju formalizmom i birokratskim elementima. To je tradicija koja je suprotna načelu da je dopušteno sve što nije izričito zabranjeno. Za tijela vlasti kod nas i danas sve što nije izričito propisano i regulirano nije dopušteno. Aktivnošću rezanja propisa mogu se stvoriti dodatne barijere jer će u situaciji podnormiranosti, nedostatka adekvatne regulacije, tijela koja trebaju odlučivati smatrati: nemamo putokaz, ne znamo što raditi, pa nećemo učiniti ništa", zaključuje Uzelac.