0

Misli li Kosor požar ugasiti kerozinom

Ulogu vjesnika loših vijesti opet je preuzeo guverner Rohatinski koji je objavio da za pokrivanje dugova trebamo trećinu proračuna. Odbija tiskati novac i poziva Vladu na hitno i radikalno kresanje javnih rashoda. Socijalni partneri pozvali su Kosor da s njima sjedne za stol i prekine autistično vođenje politike

Piše Edita Vlahović Žuvela

Dakle, to je bio šok. Guverner Rohatinski objavio je 7. srpnja, nakon cijelog onog igrokaza oko bijega Ive Sanadera s premijerskih dužnosti, da bi fiskalni deficit ove godine mogao biti i veći od 14 milijardi kuna te da treba refinancirati 28 milijardi kuna duga. Država se ukupno mora bruto zadužiti za 42 milijarde kuna. Trećinu dosadašnjeg proračuna.

Gdje i kako pronaći taj novac?

Punih nekoliko dana cijela stručna i građanska javnost nadala se da će nova premijerka Jadranka Kosor demonstrirati odlučnost i napraviti radikalni zaokret u ekonomskoj politici. Prvo, da će pozvati socijalne partnere, sindikate i poslodavce, i reći im kakvo je zaista stanje. Drugo, da će se hitno sastati s guvernerom i vidjeti kako uskladiti fiskalnu i monetarnu politiku. I treće, da će hitno inicirati pregovore o ukidanju slovenske blokade ulasku Hrvatske u EU. Ona to nije učinila.

Hrvatska i dalje nema službenih podataka o stanju u državnim financijama. Nova premijerka o tome šuti. Stari ministar financija o tome također šuti.

Umjesto radikalnog zaokreta premijerka je najavila “drastičnu“ štednju od punih milijardu kuna i preraspodjelu još dvije. Kazala je da će se u vrhu državnog aparata odreći i kava ako treba, mobitela i kreditnih kartica, a da će veće izmjene pripremiti za jesen. Neslužbene najave kažu da će tada ići u smanjivanje mirovina i plaća u javnom sektoru. Neslužbeno se govori i o uvođenju poreza na sms poruke i povećanju nekih trošarina.

Produbljivanje recesije

Jadranka Kosor, nova premijerka

Premijerka je sjednicu Vlade na kojoj bi trebala predstaviti rebalans najavila za subotu, 11. srpnja. Tada će već ovaj broj Eukonomista bio otisnut i ne znamo što će doista Kosor predložiti. Ali znamo koliko je Hrvatska usključala u samo dva dana, 7. i 8. srpnja. Recimo, akademik Zvonimir Baletić predložio je da se kriza svlada tiskanjem novca i svođenjem tečaja na razinu kupovne moći. Zvuči kao elegantno rješenje: nemamo novca, tiskajmo ga. Rohatinski je odbio takvu mogućnost svjestan, kako su prenijeli mediji, “da će to recesiju učiniti još dubljom“. Znamo da su sindikati zaprijetili da će prosvjedima na ulici isprovocirati prijevremene izbore ako se dirne u plaće. Znamo i da je HSU najavio da će destabilizirati Vladu ako dirne u mirovine.

Pa što je njima? Zar nisu svjesni dubine krize? Naravno da jesu, ali što im preostaje kad premijerka priča o kavama i mobitelima.

Guvernerov istup pred najeminentnijim ekonomistima mnogi su iščitali kao pokušaj da pomogne Vladi i “prisili“ je na oštrije rezove. On je, a ne ministar financija recimo, rekao koliki su zapravo dugovi i da novaca više nema. Rohatinski je odbacio svaku mogućnost da pokrene tiskarske strojeve. Naveo je nekoliko razloga i čvrste brojke koje sve govore sljedeće: kriza u Hrvatskoj nije uvezena, ona je strukturne naravi. U proteklih 10 godina vanjski dug je povećan s 10 milijardi eura na 40 milijardi, dugovi su stigli na naplatu, zaduživanje na inozemnom tržištu izuzetno je otežano i skupo, a središnja banka dosad je u sustav ubacila oko 5 milijardi eura, što je više od 10 posto BDP-a.

Podsjećamo, Vlada se na inotržištu uspjela zadužiti za 750 milijuna eura. Gotovo dva mjeseca nakon izdanja eurobveznica od rejting kuće D&B doznali smo da je Vlada tim poslom u inozemstvu izgubila kredibilitet i da su postignuti uvjeti znatno lošiji od čeških, poljskih, slovenskih i slovačkih euroobveznica.

Potrošene rezerve
Guverner tvrdi kako su došli do granice te da bi svako daljnje zadiranje u devizne rezerve bilo kontraproduktivno i dovelo u pitanje financijsku stabilnost zemlje. Poručio je Vladi da mora drastično srezati ukupnu potrošnju javnog sektora jer ako to ne učini morat ćemo pozvati MMF, a on će tražiti isto ono što i domaća stručna javnost traži.

Kad u ta dramatična dva dana premijerka nije ničim dala naslutiti da je čula što joj govori guverner, poslodavci, sindikati, ekonomisti, oni su joj odlučili javno pisati. Savjet HNB-a i Izvršni odbor i Savjet HUP-a učinili su to istog poslijepodneva, dva dana prije najavljene izvanredne sjednice Vlade.

Savjet HNB-a istaknuo je da bi što hitnije trebalo pristupiti snažnom rebalansu proračuna i bitnom smanjenju rashoda jer svako odgađanje znači i daljnje širenje raskoraka između realno ostvarivih prihoda i dosadašnje razine javne potrošnje.

“To bi, naime, vodilo u sve veće i još teže rješive probleme, koji se ni sada ni ubuduće ne mogu riješiti nikakvim popuštanjem monetarne politike“, ističe se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Savjet HNB-a je stao iza guvernera i poručio da se središnja banka u kreiranju likvidnosti rukovodi ukupnim gospodarskim i financijskim odnosima, “ne dovodeći pritom u pitanje stabilnost cijena, odnosno stabilnost tečaja kao glavnog sidra, što je ograničavajući faktor za bilo koji oblik monetarne ekspanzije“.

Uz to treba imati u vidu i činjenicu da je manevarski prostor središnje banke, u odnosu na stanje unazad nekoliko mjeseci, smanjen i time što su pričuve poslovnih banaka odlukama HNB-a u velikoj mjeri već usmjerene u ublažavanje učinaka krize, tako da središnja banka ni tu nema velikih mogućnosti za dodatno popuštanje, poručio je Savjet i istaknuo kako bi širenje proračunskog deficita i veće financijske potrebe države poticale istiskivanje ostalih sektora s izvora financiranja te gomilanje dospjelih nenaplaćenih potraživanja i produbljivanje nelikvidnosti u sustavu.

Članovi savjeta HNB-a  su guverner Željko Rohatinski, njegov zamjenik Boris Vujčić, viceguverneri Davor Holjevac, Relja Martić, Tomislav Presečan i Adolf Matejka te nezavisni stručnjaci  Boris Cota, Vlado Leko, Branimir Lokin, Željko Lovrinčević, Silvije Orsag, Jure Šimović, Sandra Švaljek i Mladen Vedriš. Riječ je, dakle, o pripadnicima različitih ekonomskih škola, generacija i političkih opredjeljenja.

Autistična vlast
HUP je pak, uz podršku i čestitku novoj predsjednici Vlade, od nje zatražio da hitno  poduzme mjere. Iako ih ništa nije pitala, poslodavci su premijerki uputili i posebne preporuke. Među njima je i zahtjev za donošenje novog rebalansa proračuna prije ljetne stanke Hrvatskog sabora. Kao i Savjet HNB-a i HUP te još ranije HGK zagovaraju smanjenje javnih rashoda do razine proračunske uravnoteženosti. Drugim riječima, poslovni sektor traži smanjivanje rashoda ne za milijardu već za 15 milijardi kuna. Ta cifra iskristalizirala se i u većine ekonomskih analitičara.

Za razliku od guvernera Rohatinskog čelništvo HUP-a ostavlja otvorenu mogućnost započinjanja razgovora s MMF-om o mogućem aranžmanu kojim bi se održala makroekonomska stabilnost, smanjio javni deficit te povećala likvidnost cijelog sustava. Očito, poslovni sektor je shvatio da se u izvršnoj vlasti ništa bitno nije promijenilo i da ni Kosoričina vlada nema političke snage za radikalne rezove.

HUP je premijerki uputio i prijedlog za utvrđivanje operativnih stabilizacijskih mjera za ublažavanje krize te za pomoć gospodarstvu u uvjetima nelikvidnosti, pada industrijske proizvodnje i smanjenja ekonomske aktivnosti u zemlji.

Nije posve jasno zašto premijerka nije hitno sazvala socijalne partnere kad je i laiku jasno da bez njihove podrške neće moći unijeti promjene u ekonomsku i socijalnu politiku, pogotovo ne radikalnu. Također nije posve jasno ni zašto se Vlada sada odlučila za kozmetički rebalans, dok bi navodno pravi bila spremna povući najesen. Bi li sindikati zaprijetili nemirima da je premijerka zatražila izvanrednu sjednicu Sabora i umjesto s mobitelima i kreditnim karticama krenula od nepotrebnih investicija poput Pelješkog mosta? Da je najavila da će raščistiti HŽ npr. i milijarde tih subvencija usmjeriti u nešto drugo? Ili da će pod hitno privatizirati brodogradilišta i osloboditi milijarde kuna koje odlaze na njihove subvencije? Ili da je kazala da subvencije u poljoprivredi ne mogu više biti socijalnog karaktera? Možda da je zatražila podršku za radikalni teritorijalni preustroj države, ukidanje financijski neodrživih općina i svođenje broja županija na neki realniji broj? Da je makar rekla da nešto od toga može napraviti odmah, a nešto za mjesec-dva.

Već mjesecima nam se u raznim društvenim institucijama, udrugama, biznisu žale kako HDZ-ova vlada ne čini baš ništa, da u cijelom državnom aparatu ne mogu naći sugovornika, da su gluhi i autistični, da ne žele razumjeti kakva se kriza valja. Kosor to nije promijenila. Želi li uspjeti to joj mora biti prvi potez.