0

Sindikati nas vuku natrag

Branka Roglića, vlasnika grupacije Orbico, dočekali smo nakon povratka iz Banskih dvora, gdje je kao dio izaslanstva čelnika HUP-a razgovarao s premijerom Sanaderom o problemima koji muče poslodavce. Činio se zadovoljnim što je Vlada pokazala razumijevanje za rješavanje problema skrivenih nameta, koji su u prošloj godini gospodarstvu uzeli pet milijardi kuna, uz neprestanu tendenciju rasta. Kroz čitav se razgovor kao lajtmotiv provlačila konkurentnost domaćeg gospodarstva, kao i problem radnog zakonodavstva. Roglićev Orbico najveći je distributer u Hrvatskoj, a ono što on naziva Orbico grupacijom je 14 poduzeća u njegovom vlasništvu u Sloveniji, BiH, Makedoniji i Bugarskoj.

Razgovarao Većeslav Kocijan

Što ste tražili od premijera?
Tražili smo fleksibilizaciju otpuštanja i primanja radnika. Jednom riječju mi se zalažemo za fleksigurnost. Takav je pristup dugoročno doprinos zapošljavanju u Hrvatskoj.
Razgovarali smo o ključnim točkama našeg gospodarstva, a to su pregovori s EU i rasterećenje gospodarstva radi povećanja konkurentnosti. Stalno plediramo na konkurentnost naših poduzeća jer će nas ulazak u EU suočiti s tvrtkama koje su konkurentnije od nas. Ne bi bilo dobro da uletimo u EU kao grlom u jagode, a da prije toga ne riješimo sve one probleme koji hrvatskim tvrtkama smanjuju konkurentnost.

Sindikati pak u ovom trenutku idu u drugu krajnost. Očekujete li da je Vlada u predizbornoj godini spremna na donošenje Zakona o radu koji bi išao vama u korist?
Nisam siguran. Na sastanku s Vladom bio je i gospodin Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo, koji je na neki način veza između Vlade, nas i sindikata. Rečeno nam je u Vladi da se sindikati kane vratiti na prethodno radno zakonodavstvo, što bi nam povisilo cijenu rada i tako dodatno smanjilo konkurentnost.

Europa ima danas takvo radno zakonodavstvo, a tako je i u mojim tvrtkama u Sloveniji, naime, ako situacija na tržištu nalaže da se dio tvrtke amputira onda je to vrlo jednostavno. Zna se koliko to košta i to se brzo rješava. Međutim, naši sindikati misleći da pomažu radnicima zapravo im odmažu. Umjesto da se otpusti 10-15 posto zaposlenih u nekoj tvrtki, zbog njih nakon pola godine ona završi u stečaju pa svi ostanu bez posla. Od naših zahtjeva mi ne možemo odustati jer je konkurentnost naših poduzeća zapravo konkurentnost ove države i o tome ovisi hoće li strani kapital dolaziti u Hrvatsku ili će ga zaobilaziti kao dosad. Očekujem da će Vlada na kraju ipak odigrati pozitivnu ulogu.

Hrvatska, umjesto da sustiže svoje konkurente, zapravo zaostaje. Procjene rasta BDP-a za tranzicijske zemlje za 2007. govore kako je Hrvatska negdje na dnu sa svojih nešto preko četiri posto.
Uvjeren sam da Vlada shvaća kako je gospodarstvo ono što izvlači državu iz položaja u kojemu se nalazi i nadam se da će ispuniti obećanja koja je dala te da će koraci koje je najavila u nekom vremenu dovesti do rasterećenja gospodarstva. Time se otvaraju dodatne mogućnosti investiranja u Hrvatsku. Sadašnje su mogućnosti male jer se kapital ovdje ne oplođuje po onim stopama po kojima se oplođuje u konkurentskim zemljama. Zato tvrdimo da će ovi naši prijedlozi o fleksibilizaciji radnog zakonodavstva i rasterećenja gospodarstva stvoriti uvjete da Hrvatska može konkurirati zemljama iz okruženja. Kapitala danas imate koliko hoćete, ali ako će se on bolje oploditi u Mađarskoj, onda će on tamo i otići. Kapital uvijek ide onamo gdje se bolje oplođuje.

Zašto obustavljate proizvodnju ručnih svjetiljki u Croatia baterijama?
Prisiljeni smo. Kina je globalni tigar kojemu ne možete konkurirati. Jeftinije je danas kupiti kompletnu svjetiljku u Kini nego sirovine za tu svjetiljku bilo gdje u Europi. Mi smo posljednja takva tvornica u Europi koja je ostala, izdržat ćemo do kraja godine i onda zatvoriti proizvodnju.

Kakva su vaša iskustva sa sindikatima u Croatia baterijama?
Nisam se želio s radnicima razići u neprijateljstvu. Dali smo im dva i pol puta više od onoga na što nas je zakon obvezivao. To je sindikat prihvatio i polako se realizira. Ponudili smo im druga radna mjesta u mojim tvrtkama, što su neki prihvatili, a neki su radije uzeli otpremnine i otišli u mirovinu.Naime, Croatia baterije imaju tri segmenta. Jedan je segment distribucija, drugi iznajmljivanje poslovnih prostora koje imamo, a treći segment je proizvodnja. U proizvodnji smo imali svega pedesetak radnika jer je tržište svjetiljki padalo u zadnje tri-četri godine po stopi od 15-20 posto godišnje. Bilo bi nerazumno da s dva-tri milijuna gubitka u proizvodnji opterećujemo ostale dijelove tvrtke. Zato smo taj segment ugasili, a u Ivanić Gradu, gdje je bila locirana proizvodnja, napravit ćemo distribucijski centar koji će servisirati sve moje tvrtke u Hrvatskoj. Tako će od 180 radnika bez posla ostati svega pedesetak. Radnici moraju shvatiti da smo i mi vlasnici na tržištu. U pregovorima s mojim zaposlenicima rekao sam: Vi ne tražite novac od Branka Roglića već tražite novac od svojih kolega koji ostaju raditi. Jer, Croatia baterije neće uzeti novac od neke druge od mojih tvrtki. One imaju svojih problema koje moraju rješavati, a profit ne služi da se ja vozim avionom po svijetu već da se borim protiv konkurencije, idem u nove poslove i zajedno s radnicima produžavam život ove tvrtke.

Dakle gašenjem proizvodnje u Croatia baterijama Orbico grupa više nema proizvodnje?
Investirao sam u proizvodnju, ali kineska konkurencija je strašno narasla u posljednjih pet godina. Posljedica je to da mi iz tog segmenta moramo bježati u ono što se u Hrvatskoj može proizvoditi. Prije pet-šest godina krenuli smo u proizvodnju u Hrvatskoj. Ono što smatram da se ovdje može razvijati je hotelijerstvo, vino, maslinovo ulje i čarter. Danas imam najveću čarter-flotu u Hrvatskoj, hotel u Hvaru, drugi gradimo u Baškoj Vodi, gradimo još pet vila na Hvaru. Polako iz proizvodnje, koja propada zbog nemogućnosti konkuriranja kineskoj, investiramo u ono u čemu smo svjetski konkurentni, a to je turizam.